Predavač: prof. dr. sc. Tomislav Bašić

Oblik provođenja: predavanje

Predviđeno trajanje: 6 h

Bodova/od toga iz regulative: 9/0

Datum: 22.02.2019., 9.00 - PRIMAJU SE PRIJAVE!

Minimalan broj polaznika: 10

Maksimalan broj polaznika: 50

 

Prijava: Za pristup kolegiju potrebno je ovdje kreirati korisnički račun. Za sudjelovanje na predavanju potrebno je ispuniti prijavni obrazac priložen u kolegiju te uplatiti kotizaciju. Svi potrebni podaci nalaze se unutar priloženog obrasca. Nakon što se ispuni prijava i uplati kotizacija, prijavu s potvrdom uplate kotizacije potrebno je poslati na adresu strucno.usavrsavanje@geof.hr .

Sažetak: Promjene globalnih ili nacionalnih geodetskih referentnih koordinatnih sustava, koje uključuju i promjene geodetskih datuma, događaju se rijetko i čine jednu od najzahtjevnijih i najsloženijih operacija u geodeziji, čije se posljedice logično protežu i na druge struke koje koriste različite vrste prostornih podataka. Razmatrajući te promjene s korisničkog aspekta, ključna je “Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske“ (Narodne novine 110/2004), kojom su propisani novi položajni, visinski i gravimetrijski referentni sustav Hrvatske. Zato je za njihovu korektnu i profesionalno učinkovitu uporabu nužno spoznati činjenice vezane uz:

- definiciju i realizaciju starih referentnih sustava i datuma (tzv. povijesni datumi) kao i definiciju i realizaciju novih referentnih sustava i datuma (položajni HTRS96, visinski HVRS71 i gravimetrijski HGRS03),
- uzajamni odnos starih i novih referentnih sustava i datuma kao i mogućnost njihove međusobne transformacije (T7D model transformacije),
- definiciju i točnost HRG2009 modela geoida za potrebe definiranja / transformacije visina, posebno zbog njegove pravilne primjene kod danas često korištenog tzv. „GNSS/geoid“ prijenosa visina,
- infrastrukturnu osnovu koja omogućuje učinkovito obavljanje geodetskih radova kod 1D/2D/3D pozicioniranja (po potrebi i 4D ako se radi o vremenskim nizovima mjerenja), prije svega funkcioniranja Hrvatskog pozicijskog sustava CROPOS, kao vrlo moćne i u nas široko primjenjivanje GNSS tehnologije koja objedinjuje prethodno spomenute korake, uključujući i transformaciju u stvarnom vremenu.

Prethodno navedeni elementi podjednako su za praksu važni, bez obzira na razinu sofisticiranosti primijenjenih metodologija pozicioniranja, veličinu područja obuhvata i vrstu geodetske zadaće.