Vodič za studente - korisne informacijeGuide for Students - useful information

Kako postati i ostati uspješan student?

Tko je uspješan student?

Za nekoga to je onaj koji nema nikakvih teškoća i problema za vrijeme studija; onaj koji nikada nije pao na ispitu; onaj tko ima sve petice u indeksu; onaj tko je zadovoljan s izabranim studijem, onaj tko pokušava probleme rješavati, a ne ih izbjegavati (a sigurno će ih biti); onaj tko "živi" i izvan fakultetskih predavaonica i knjižnica.

Uspješan student je svakako onaj tko polaže ispite, ali uz to i odlazi povremeno u kino, kazalište, svira i pjeva, pleše... bavi se nečim što ga doista veseli.

Što može stvarati probleme ili teškoće za vrijeme studiranja?

  • Pogrešno odabran studij,
  • Nezanimljivost nekih predmeta,
  • Loše radne navike,
  • Pad motivacije,
  • Gubitak samopouzdanja,
  • Nepriznavanje teškoća i izbjegavanje traženja pomoći,
  • I još mnogo, mnogo toga.

Kako rješavati spomenute probleme?

Pogrešno odabran studij

Moguće je da ste izabrali studij koji ne odgovara vašim predodžbama ili željama ili možda sposobnostima. Pokušajte analizirati zašto mislite da je vaš izbor pogrešan. Porazgovarajte s nekim o svojim dilemama i sumnjama, ali konačnu odluku o mijenjanju studija ili pak ostajanju pri svom izboru, donesite vi.

Pogreške su sastavni dio života i mogu se dogoditi svakome.

Nezanimljivost nekih predmeta

Nerealno je očekivati da će baš svi predmeti izabranog studija biti zanimljivi. Ali u svakom predmetu vjerojatno ima sadržaja koji su zanimljiviji i onih manje zanimljivih. Ako je trenutno nezanimljiva faza, nakon nje najvjerojatnije dolazi bolje razdoblje.

Loše radne navike, nepoznavanje vještina učenja

Mogu se javiti poteškoće u učenju ako nastavljate koristiti iste načine učenja koji su bili djelotvorni u školi. Učenje na fakultetu različito je od školskog – zahtjeva više samostalnosti, više samodiscipline, više ustrajnosti i mnogo više vremena.

Vaše će učenje biti uspješnije: ako poznajete sebe, svoje karakteristike i osobine važne za uspješno učenje i ako koristite barem neke vještine učenja.

Što vam je pomagalo, a što vas je ometalo u učenju do sada?

  • učite li lakše i brže u jutarnjim ili u večernjim satima;
  • učite li lakše i brže čitajući knjigu, skripta ili slušajući nekoga. Je li vam pri tome lakše ako pravite neke bilješke, skice, sheme;
  • je li vam potrebna potpuna tišina kada učite ili se možete usredotočiti na rad i uz glazbu, razgovor, buku s ulice i sl;
  • učite li lakše i brže u paru, u grupi ili sami;
  • jeste li sigurniji u svoje znanje ako glasno ponavljate naučeno ili samo u mislima dajete odgovore.

Kada budete mogli birati (što neće uvijek biti moguće) organizirajte svoje učenje u skladu s onim što vam je iskustvo pokazalo da je za vas djelotvornije. Ali kada to neće biti moguće, uložite napor i prilagodite se!

Što su vještine učenja?

  • Znati dobro odrediti koliko je vremena potrebno za učenje pojedinog predmeta;
  • odlaziti na predavanja i praviti bilješke, ali ne bilježiti svaku riječ. Ako je nešto ostalo nejasno ili nezabilježeno konzultirati se s drugima, pogledati u udžbenik, skripta;
  • vještina čitanja – ako spadate u sporije čitače trebat će vam više vremena za učenje nego brzim čitačima. To nije povezano sa sposobnostima, ljudi se jednostavno razlikuju po brzini čitanja. Ona se, naravno, može poboljšati – čitanjem;
  • izbor metode učenja – moguće je učiti manje cjeline ili pak odjednom zahvatiti veliki dio gradiva. Izbor metode djelomično ovisi o opširnosti onoga što treba naučiti, je li onome tko uči to gradivo lako, srednje ili vrlo teško, koliko dugo onaj tko uči može učiti bez pravljenja pauze;
  • provjeravati razumijevanje naučenog, postavljajući sebi pitanja «zašto?» ili «kako?»;
  • ponavljati jer se naučeno zaboravlja. To je osobito važno kada je većeg opsega ono što treba naučiti;
  • sve novo što se uči dobro je povezivati kad je moguće s već poznatim sadržajima – tako se bolje i dulje pamti.

Pad motivacije

Moguće je da povremeno motivacija opadne i da se pojavi pitanje «a što to meni treba». Ali ako niste pogriješili u izboru studija, to neće trajati dugo. Dobro je i porazgovarati s nekim o tome što vas muči.

Gubitak samopouzdanja

Moguće je da neki neuspjeh ili strah od njega utječe na vas tako da počnete gubiti samopouzdanja. Svatko povremeno posumnja u svoje mogućnosti, ali sumnja najčešće vrlo brzo nestaje ako od sebe ne očekujete nemoguće.

Ako ne položite neki ispit ili budete nezadovoljni ocjenom pokušajte otkriti zašto vam se to dogodilo:

  • nedolaženje na predavanja;
  • "spavanje" na predavanjima;
  • loša procjena vremena koje je bilo potrebno za učenje;
  • loša procjena što je bitno, a što možda manje važno u nekom predmetu. Možda ste naučili mnogo detalja, a neke bitne pojmove preskočili;
  • pogrešan način pripremanja ispita – za usmene ispite treba se pripremati govoreći glasno kako bi sami sebe čuli koliko smisleno možete iznijeti neko objašnjenje, odgovoriti na odreneno pitanje i sl.;
  • nedovoljna razina naučenosti – ako niste dovoljno učili, sve što drugi odgovaraju činit će se poznato i lako – to je tzv. razina prepoznavanja. Ali naučenost do te razine nije dovoljna za samostalnu reprodukciju, tj. suvislo odgovaranje koje donosi pozitivnu ocjenu;
  • prevelika količina straha koja vam je onemogućila da pokažete koliko doista znate. Pokušajte otkriti čega ste se zapravo bojali!

Nepriznavanje teškoća i izbjegavanje traženja pomoći

Loše radne navike ili silan strah, neće nestati zato što vi o njima nastojite ne misliti. Djelotvornije je suočiti se s onim što vam smeta, što vas muči.

Svaku teškoću ili problem nećete moći sami riješiti. Važno je imati nekoga kome vjerujete, s kim možete otvoreno razgovarati o tome što vas muči. Nekad će to biti vaši prijatelji/prijateljice, ponekad roditelji, brat ili sestra, momak/djevojka, možda psiholog, svećenik...

Svaki je problem moguće barem umanjiti, ako ga nije moguće riješiti u potpunosti, no jedino ako priznamo njegovo postojanje.

Učenje je iznimno važan posao svakog studenta, a diploma je dragocjen i važan cilj. Ali nije jedini u vašem životu. Trudite se da uz polaganje ispita, a to znači uz usvajanje sve više znanja pokušate biti i sve tolerantnija, strpljivija, odgovornija, samostalnija, altruističnija..., jednom riječju bolja osoba.

Idite u kino, kazalište, na izložbe, na izlete, bavite se sportom, družite se…Što budete zadovoljniji u sebi, lakše ćete učiti, brže i bolje ćete polagati ispite.

Što biti u životu?

Neki je trgovac želio na brzinu školovati svog sina. Opazivši vrlo opširan program koji mu je nudio upravitelj škole, začuneno upita:
"Pa zar moj sin to sve mora naučiti? Platit ću vam da mu skratite školovanje. Koliko tražite?"

Ravnatelj mirno odgovori:

"Sve ovisi o tome što želite da mali postane. Vidite, kada Bog stvara hrast, uzme si obično dvadesetak godina. Ali ako treba stvoriti tikvu, dovoljna su mu i dva mjeseca".

Kako tko voli, neka izvoli!



 


Sadržaj održava: Prodekan za nastavu i studente