Poslijediplomski doktorski studij

• Prijedlog kriterija kvalifikacije i postupka prihvaćanja teme istraživanja
• Poslijediplomski doktorski studij – Letak

TS

* U prvom semestru umjesto 2 predmeta i 1 Projekt – seminar mogu se upisati 3 predmeta, što ukupno iznosi 30 ECTS bodova.

** U trećem i petom semestru student/ica ostvaruje 3 od 30 ECTS bodova po semestru  javnom  prezentacijom rezultata projekata i istraživanja koje je realizirao/la u prethodnoj ak. god. tijekom tjedna izvođenja nastave na prvom semestru PDS-a.

** U četvrtom semestru student/ica ostvaruje 6 od 30 ECTS bodova sudjelovanjem i prezentacijom vlastitog istraživanja na Međunarodnom doktorskom seminaru Geodetskog fakulteta.

*** U šestom semestru student/ica ostvaruje 10 od 30 ECTS bodova objavom ili prihvaćenog za objavljivanje najmanje jednog međunarodno recenziranog znanstvenog rada, tematski vezanog za doktorsko istraživanje (u kojem je prvi autor), sukladno članku 8. stavak 4. Pravilnika o poslijediplomskom doktorskom studiju geodezije i geoinformatike Geodetskog fakulteta.

Popis predmeta i nositelja predmeta

Popis projekata i nositelja projekata

Oznake: P – predavanje, S – seminar, R – radionica

Naziv kolegija: METODE ZNANSTVENOG RADA

Ime nositelja kolegija: prof. dr. sc. Boško Pribičević
Suradnik u nastavi: izv. prof. dr. sc Almin Đapo

• Godina/semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
• Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Pojam znanosti i uloga znanosti u društvu. Razvoj znanosti kroz povijest. Suvremena znanost. Znanstvena istraživanja i znanstvene metode. Predmeti znanstvenog istraživanja. Projekt znanstvenog istraživanja. Uloga paradigmi u znanosti. Klasificiranje znanstvenih metoda. Pojam, vrste i testiranje hipoteza. Metodologija istraživanja. Pisanja seminarskih radova, kritičkih prikaza i znanstvenih izvještaja. Prezentacijske tehnike. Izrada doktorske disertacije. Bitni elementi doktorske disertacije. Izvorni znanstveni doprinosi. Vrste publikacija. Prikupljanje gradiva za znanstveni rad. Pretraživanje online baza podataka. Pretraživanje literature u tiskanim publikacijama. Bitna obilježja znanstvenih članaka. Međunarodna klasifikacija znanstvenih časopisa. Kompozicija znanstvenih članaka. Citiranje literature i bibliografija. Zaštita intelektualnih vlasništva.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Sposobnost kritičke analize, evaluacije i sinteze novih kompleksnih ideja; sposobnost prezentacije svojih zaključaka i rezultata originalnog istraživanja stručnoj i općoj publici na jasan i efektivan način; kontinuirano napredovanje u primijenjenom istraživanju i razvoju novih tehnika, ideja i pristupa.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. obvezna
   1. Žugaj, M., Osnove znanstvenog i stručnog rada, RO “Zagreb”, Samobor, 1989., XVI + 439 str.
   2. Stojanovski, J.: Online baze podataka –Priručnik za pretraživanje, 2.izd., CARNet,
   3. Zagreb (2007) – dostupno na web adresi: http://www.online-baze.hr/priručnik
2. dopunska
   1. Taboršak, D. (2007): Metodologija izrade znanstveno-istraživačkog rada, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
3. internetski izvori
   1. http://www.online-baze.hr
   2. http://bib.irb.hr/
   3. http://zprojekti.mzos.hr/Home_hr.htm

Naziv kolegija: METODE ZNANSTVENOG RADA

Ime nositelja kolegija: doc. dr. sc. Ivka Kljajić

• Godina/semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 2 (P) +2 (S)
• Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Pojam i klasifikacija metodologije znanstvenog istraživanja. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda. Induktivna i deduktivna metoda. Metoda analize i sinteze. Metoda apstrakcije i konkretizacije. Metoda generalizacije i specijalizacije. Metoda dokazivanja i opovrgavanja. Metoda klasifikacije. Metoda deskripcije. Metoda kompilacije. Komparativna metoda. Statistička metoda: relevantna obilježja statističkih metoda, metoda uzoraka, grafičko prikazivanje statističkih podataka. Matematička metoda. Metoda modeliranja. Kibernetička metoda. Eksperimentalna metoda. Povijesna metoda. Teorija sustava kao metoda. Aksiomatska metoda. Empirijska metoda. Metoda anketiranja. Metoda promatranja. Metoda brojenja. Metoda mjerenja. Delfi metoda. Ostale znanstvene metode. Tehnologija znanstvenog istraživanja: uočavanje znanstvenog problema i njegova formulacija, postavljanje hipoteze. Kako prikupiti, obraditi i objaviti rezultate istraživanja.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Ovladavanje različitim metodama znanstvenog istraživanja, posebno onim koje imaju najveću primjenu u geodeziji, geoinformatici i srodnim granama.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. obvezna
   1. Novak, D.: Profesionalizacija doktorske izobrazbe – vodič za mentore i doktorande. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2016.
   2. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Ekonomski fakultet, Rijeka 1998.
2. dopunska
   1. Jakobović, Z.: Pisanje i uređivanje stručnih i znanstvenih publikacija, Kiklos – Krug knjige d.o.o., zagreb, 2013.
   2. Silobrčić, V.: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Medicinska naklada, Zagreb 1998.
   3. Žugaj, M. Osnove znanstvenog i stručnog rada. Zagreb r.o. za grafičku djelatnost, Samobor 1989.
3. internetski izvori
   1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica (http://www.nsk.hr/)

Naziv kolegija: MATEMATIČKO-STATISTIČKE METODE U GEODEZIJI

Imena nositelja kolegija: prof. dr. sc. Tomislav Bašić
Suradnici u nastavi: dr. sc. Marijan Grgić, dr. sc. Matej Varga

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
• Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Teorija linearne procjene. Stohastički model. Ocjena točnosti veličina iz modela izjednačenja. Lokalni kriteriji za ocjenu točnosti. Globalni kriteriji za ocjenu točnosti. Statistički postupci za otkrivanje grubih i sistematskih pogrešaka. Problematika datuma. Transformacije. Modeli za transformaciju prostornih koordinata. Procjena parametara transformacije. Statističke metode fizikalne geodezije. Kriging. Funkcije kovarijanci. Kolokacija po najmanjim kvadratima.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje znanja i vještina u uporabi matematičko-statističkih metoda u geodeziji.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. obvezna
   1. Sünkel, H. (Ed.): Mathematical and Numerical Techniques in Physical Geodesy. Lecture Notes in Earth Sciences, Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York London Paris Tokyo, 1986.
   2. Niemeyer, W.: Ausgleichungsrechnung. Walter de Gruyter Lehrbuch, Berlin New York, 2002.
2. dopunska
   1. Hofmann-Wellenhof, B., Moritz, H.: Pysical Geodesy, Springer Wien New York, 2005.
   2. Moriz, H.: Advanced Physical Geodesy, Wichman Verlag, Karlsruhe 1989.
   3. Koch, K R.: Parameter estimation and hypotthesis testing in linear models. Springer Berlin London New York Tokyo, 1999.
3. internetski izvori
   1. Znanstveni projekt Geopotencijal i geodinamika Jadrana (2007.-2013.): radovi na https://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=007-0072284-2287&period=2007
   2. Znanstveni projekt Geomatica Croatica (2002.-2006.): radovi na https://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0007012&period=2002
   3. ResearchGate: https://www.researchgate.net/profile/Tomislav_Basic

Naziv kolegija: MATEMATIČKO-STATISTIČKE METODE U GEODEZIJI

Imena nositelja kolegija: prof. dr. sc. Nevio Rožić
Suradnik u nastavi: doc. dr. sc. Ivan Razumović

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
• Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Teorija linearne procjene. Funkcija procjene, utjecajna funkcija i funkcija zanemarivanja. Modeli robusne procjene parametara. Stohastički model. Određivanje funkcije procjene. Različite procjene. Svojstva robusne procjene. Procjena kvalitete. Ocjena točnosti veličina iz modela izjednačenja. Lokalni kriteriji za ocjenu točnosti. Globalni kriteriji za ocjenu točnosti. Analiza pouzdanosti geodetskih mjerenja. Uvođenje kriterija pouzdanosti. Statistički postupci za otkrivanje grubih i sistematskih pogrešaka. Problematika datuma. Transformacije. Modeli za transformaciju koordinata. Procjena parametara transformacije. Robusna transformacija. Prilagodba uz očuvanje fiksnih točaka. Regresija. Kriging. Funkcije kovarijanci. Kolokacija po najmanjim kvadratima.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje razumijevanja, znanja i vještina u uporabi matematičko-statističkih metoda u geodeziji.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. obvezna
   1. Niemeyer, W.: Ausgleichungsrechnung. de Gruyter Lehrbuch. Berlin, New York 2002.
   2. Teunissen, P J G.: Adjustment theory. Delft University Press 2000.
   3. Moriz, H.: Advanced Physical Geodesy, Wichman Verlag, Karlsruhe 1989.
2. dopunska
   1. Feil, L.: Analiza pouzdanosti geodetskih mjerenja. Interna skripta. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet Zagreb 2001.
   2. Rožić, N.: Istraživanja 2005.-2015. – Katedra za analizu i obradu geodetskih mjerenja. Geodetski fakultet, Zagreb, 2015.
3. internetski izvori
   1. Znanstveni projekt “Visinska kinematika i dinamika kontinentalne Hrvatske”
      https://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=007-0000000-2554&period=2007

Naziv kolegija: FORMALNE METODE U GEOINFORMATICI

Ime nositelja kolegija: prof. dr. sc. Damir Medak  

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
• Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Ontologija i epistemologija prostora. Teorija kategorija. Formalna logika. Teorija baza podataka. Predikatni račun. Prikaz prostornih obilježja i odnosa u predikatnom računu. Binarne topološke relacije: metoda 9 presjeka, poopćenje ravninskog slučaja na trodimenzionalni prostor. Algebarske specifikacije prostornih podataka. Apstraktni tipovi podataka. Funkcionalno programiranje. Objektno programiranje. Klase kao višedimenzionalne algebre u modeliranju tipova prostornih objekata. Algebarski modeli operacija i ponašanje objektnih klasa. Modeliranje sustava i aplikacija. Otvorena specifikacija za interoperabilnost geopodataka. Open Geospatial Consortium (OGC) i ISO TC 211: formaliziranje standarda za prostorne podatke. Jezici za opis geoinformacija.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Razumijevanje znanstvenih temelja geoinformatike, ovladavanje programskom podrškom za samostalno istraživanje znanstvenih problema vezanih uz prostorne podatke, njihovu semantiku, interoperabilnost, obradu i vizualizaciju.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. obvezna
   1. Haigh, A. (2001): Object-Oriented Analysis & Design, Osborne / McGraw-Hill.
   2. Worboys, M. and M. Duckham (2003): GIS – a Computing Perspective, Second Edition. CRC Press.
   3. Rugg, D., Egenhofer, M. and W. Kuhn (1997): Formalizing Behavior of Geographic Feature Types. Geographical Systems, Vol. 4, No. 2, 159-179.
   4. Egenhofer, M. and J. Herring (1998): Categorizing Binary Topological Relations Between Regions, Lines, and Points in Geographic Databases. Report.
2. dopunska
   1. Bartelme, N. (2000): Geoinformatik – Modelle, Strukturen, Funktionen. Treće izdanje. Springer Verlag.
   2. Egenhofer, M. (2005): Spherical Topological Relations. Journal on Data Semantics. Vol. 2, 2005.
3. internetski izvori
   Web stranice o teoriji geoinformacijskih sustava
   1. www.haskell.org
   2. www.opengis.org.

Naziv kolegija: FORMALNE METODE U GEOINFORMATICI

Ime nositelja kolegija: prof. dr. sc. Miodrag Roić

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
• Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Ontologija i epistemologija prostora. Teorija kategorija. Formalna logika. Teorija baza podataka. Predikatni račun. Prikaz prostornih obilježja i odnosa u predikatnom računu. Binarne topološke relacije: metoda 9 presjeka, poopćenje ravninskog slučaja na trodimenzionalni prostor. Algebarske specifikacije prostornih podataka. Apstraktni tipovi podataka. Funkcionalno programiranje. Objektno programiranje. Klase kao višedimenzionalne algebre u modeliranju tipova prostornih objekata. Algebarski modeli operacija i ponašanje objektnih klasa. Modeliranje sustava i aplikacija. Otvorena specifikacija za interoperabilnost geopodataka. Open Geospatial Consortium (OGC) i ISO TC 211: formaliziranje standarda za prostorne podatke. Jezici za opis geoinformacija.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Razumijevanje znanstvenih temelja geoinformatike, ovladavanje programskom podrškom za samostalno istraživanje znanstvenih problema vezanih uz prostorne podatke, njihovu semantiku, interoperabilnost, obradu i vizualizaciju.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. obvezna
   1. Haigh, A. (2001): Object-Oriented Analysis & Design, Osborne / McGraw-Hill.
   2. Worboys, M. and M. Duckham (2003): GIS – a Computing Perspective, Second Edition. CRC Press.
   3. Rugg, D., Egenhofer, M. and W. Kuhn (1997): Formalizing Behavior of Geographic Feature Types. Geographical Systems, Vol. 4, No. 2, 159-179.
   4. Egenhofer, M. and J. Herring (1998): Categorizing Binary Topological Relations Between Regions, Lines, and Points in Geographic Databases. Report.
2. dopunska
   1. Bartelme, N. (2000): Geoinformatik – Modelle, Strukturen, Funktionen. Treće izdanje. Springer Verlag.
   2. Egenhofer, M. (2005): Spherical Topological Relations. Journal on Data Semantics. Vol. 2, 2005.
3. internetski izvori
   Web stranice o teoriji geoinformacijskih sustava
   1. www.haskell.org
   2. www.opengis.org.

Naziv kolegija – projekta: GEOPROSTORNO PRAĆENJE ZELENE INFRASTRUKTURE NA TEMELJU TERESTRIČKIH, ZRAČNIH I SATELITSKIH SNIMAKA (GEMINI), HRZZ projekt

Ime nositelja kolegija – projekta: prof. dr. sc. Damir Medak
Suradnik na kolegiju – projektu: doc. dr. sc. Mario Miler

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Zelena infrastruktura (ZI) predstavlja mrežu prirodnih i djelomično prirodnih područja te zelenih površina u ruralnim i urbanim sredinama, koje pružaju socijalno održivi okoliš za zdrav život. ZI u Hrvatskoj i Europi, gdje više od dvije trećine populacije živi u urbanim područjima, izložena je značajnim antropogenim pritiscima (onečišćenje zraka, vode i tla, klimatske promjene kao i drugi nepovoljni utjecaji), koji djeluju na stalnu degradaciju vegetacije urbanih i periurbanih područja.

Satelitska daljinska istraživanja predstavljaju ključni izvor podataka za kartiranje takvih sustava, ali sama po sebi nisu dovoljna za njihovo potpuno sagledavanje. Između ostalog, ZI sadrži vertikalne strukture kao što su zelene terase i balkoni koje nije moguće detektirati okomitim satelitskim snimkama koje se najčešće koriste kod praćenja te ne prikazuju detaljnu vertikalnu strukturu pokrova (drveće, grmlje, prizemno rašće). Prema tome, jedan izvor podataka nije dovoljan da bi zadovoljio sve potrebe za kartiranjem, praćenjem, modeliranjem te na kraju razumijevanjem i upravljanjem takvim urbanim sustavom.

Daljinska istraživanja temeljena na bespilotnim letjelicama nude brzu i jednostavnu mogućnost prikupljanja terestičkih podataka o vegetacijskom pokrovu (npr. za poljoprivredne i šumske aplikacije), dok je potencijal njihove primjene kod praćenja ZI velik ali do sada još nedovoljno istražen. Dostupni senzori omogućili su prikupljanje velike količine prostornih informacija terestričkim putem koristeći multispektralne statičke digitalne medije (snimke), te odnedavno i dinamičke medije s multispektralnim video kamerama. Za razliku od stacionarnih snimaka (fotografija), snimljeni se video isječci mogu geopozicionirati s GPS-om, čime im se automatski pridružuje georeferencirana informacija kontinuirano kroz vrijeme.

Glavni cilj ovog istraživačkog projekta je u ispitivanju i uspostavi inovativnog, više-dimenzionalnog sustava praćenja urbane zelene infrastrukture, koji integrira najnovije mogućnosti pridobivanja statičkih i dinamičkih multispektralnih informacija (satelitske snimke, aero i terestičke snimke), naprednih prostornih analiza sa svrhom unaprjeđenja sustava upravljanja i odlučivanja o zelenim gradskim područjima. S obzirom na trenutno stanje i značaj istraživane problematike, očekivani rezultati projekta omogućiti će značajno tehnološko i metodološko unaprjeđenje sadašnjih sustava upravljanja ZI u Hrvatskoj i Europi.

Predloženo područje istraživanja biti će urbano područje grada Zagreba s naglaskom na zelene površine uključene u režim zaštite prirode odnosno kulturne baštine. U Gradu Zagrebu postoji nekoliko zaštićenih područja kao što su Park prirode Medvednica, park Maksimir, Botanički vrt, Lenuzzijeva potkova, te veliki broj parkova unutar gradskih četvrti s razvijenom ZI. Zadnjih se godina tim područjima pridodaje velika važnost, posebno zbog sve većeg interesa stanovništva za rekreacijskim zonama unutar grada i na periferiji. Ta područja možemo promatrati s nekoliko gledišta, kao dio prirodne baštine te kao i popularne rekreacijske zone s višefunkcijskom ulogom.

Istraživanje će se temeljiti na geoprostornim tehnologijama i tehnikama: daljinskim istraživanjima i alatima geografskih informacijskih sustava. Preporučuje se integracija navedenih tehnologija unutar standarda Otvorenog geoprostornog konzorcija (OGC). Klasifikacija, detekcija objekata i druge metode daljinskih istraživanja temeljit će se na terestričkim, zračnim i satelitskim multispektralnim snimkama.

Projekt zahtjeva multidisciplinarni pristup kako bi se različite istraživačke aktivnosti, kao što je poboljšanje metoda i postupaka prikupljanja, automatsku i poluautomatsku obradu velikog broja geoprostornih snimki, objedinile (putem web-gis platforme) u funkcionalan uporabljiv sustav upravljanja ZI s očekivanim značajnim utjecajem u područjima kao što su krajobrazna arhitektura, urbano šumarstvo, arborikultura i geoprostorne znanosti.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Sposobnost kritičke analize, evaluacije i sinteze novih kompleksnih ideja i zaključaka o promjenama u prostoru, te sposobnost prezentacije svojih zaključaka i rezultata izvornog znanstvenog istraživanja. Razvoj novih tehnika, ideja i pristupa istom problemu na više različitih načina u skladu sa svjetskim trendovima u području geoinformacijskih sustava, daljinskih istraživanja i kartografske vizualizacije

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. obvezna
   1. Ay, S. A., Kim, S. H. and Zimmermann, R., 2010. Generating synthetic meta-data for georeferenced video management. In Proceedings of the 18th SIG spatial international conference on advances in geographic information systems, ACM, pp.280-289.
   2. Ay, S. A., Zimmermann, R. and Kim, S. H., 2010. Relevance ranking in georeferenced video search. Multimedia systems, 16(2), pp.105-125.
   3. Blaschke, T., Hay, G. J., Weng, Q. and Resch, B., 2011. Collective sensing: Integrating geospatial technologies to understand urban systems – an overview. Remote Sensing, 3(8), pp.1743-1776.
   4. Blum, M., Lensky, I.M. and Nestel, D., 2013. Estimation of olive grove canopy temperature from MODIS thermal imagery is more accurate than interpolation from meteorological stations. Agricultural and forest meteorology, pp.90-93.
   5. Buyantuyev, A., Wu, J., Gries, C., 2007. Estimating vegetation cover in an urban environment based on Landsat ETM+ imagery: A case study in Phoenix, USA. International Journal of Remote Sensing, 28(2), pp.269-291
   6. Candiago, S., Remondino, F., De Giglio, M., Dubbini, M. and Gattelli, M., 2015. Evaluating Multispectral Images and Vegetation Indices for Precision Farming Applications from UAV Images. Remote Sensing, 7(4), pp.4026-4047.
   7. Colding, J., 2011. The role of ecosystem services in contemporary urban planning. In: Niemelä, J. et al. (eds.) Urban Ecology: Patterns, Processes and Applications, Oxford University Press., pp.228-237.
   8. Czapski, P., Kacprzak, M., Kotlarz, J., Mrowiec, K., Kubiak, K. and Tkaczyk, M., 2015. Preliminary analysis of the forest health state based on multispectral images acquired by Unmanned Aerial Vehicle. Folia Forestalia Polonica, 57(3), pp.138-144.
   9. De Bellis, Y., Santos, A., Tosics, I., Davies, C., Hansen, R., Rall, E. and Lafortezza, R., 2015. Green Infrastructure Planning and Implementation.
   10. Drusch, M., Del Bello, U., Carlier, S., Colin, O., Fernandez, V., Gascon, F., Hoersch, B., Isola, C., Laberinti, P., Martimort, P. and Meygret, A., 2012. Sentinel-2: ESA’s optical high-resolution mission for GMES operational services. Remote Sensing of Environment, pp.25-36.
   11. European Commission, 2011. A resource-efficient Europe–Flagship initiative under the Europe 2020 Strategy
   12. Gamba, P. and Dell’Acqua, F., 2006. Spectral resolution in the context of very high resolution urban remote sensing. In: Weng, Q., Quattrochi, D.A., Eds. Urban Remote Sensing. Boca Raton: CRC Press, pp.377-391.
   13. Herold, M. and Rogers, D.A., 2010. Remote sensing of urban and suburban areas. In: Rashed, T., Jürgens, C., Eds. Remote Sensing of Urban and Suburban Areas. Berlin:Springer, pp.47-65.
   14. Hojas-Gascón, L., Belward, A., Eva, H., Ceccherini, G., Hagolle, O., Garcia, J. and Cerutti, P., 2015. Potential improvement for forest cover and forest degradation mapping with the forthcoming Sentinel-2 program. The International Archives of Photogrammetry, Remote Sensing and Spatial Information Sciences, p.417.
   15. Kaspersen, P.S., Fensholt, R., Drews, M., 2015. Using Landsat Vegetation Indices to Estimate Impervious Surface Fractions for European Cities. Remote Sensing, 7(6), pp.8224-8249
   16. Konijnendijk, C. C., Schipperijn, J. and Nilsson, K. 2005. COST Action E12, Forests and Forestry Products, Urban Forests and Trees. Luxembourg: COST.
   17. Kuntz Rangel, R., Almeida de Oliveira, C., Kienitz, K. H. and Pazini Brandao, M., 2014. Development of a multipurpose tactical surveillance system using UAV’s. In Aerospace Conference, 2014 IEEE, pp.1-9
   18. Mitraka, Z., Chrysoulakis, N., Doxani, G., Del Frate, F. and Berger, M., 2015. Urban Surface Temperature Time Series Estimation at the Local Scale by Spatial-Spectral Unmixing of Satellite Observations. Remote Sensing, 7(4), pp.4139-4156.
   19. Naumann, S., Davis, M., Kaphengst, T., Pieterse, M. and Rayment, M., 2011. Design, implementation and cost elements of Green Infrastructure projects. Final report, European Commission, Brussels, pp.138.
   20. Roessner, S., Segl, K., Heiden, U. and Kaufmann, H., 2001. Automated differentiation of urban surfaces based on airborne hyperspectral imagery. IEEE Transactions on Geoscience and Remote Sensing, 39, pp.1525-1532.
   21. Sakowska, K., Juszczak, R. and Gianelle, D., 2016. Remote Sensing of Grassland Biophysical Parameters in the Context of the Sentinel-2 Satellite Mission. Journal of Sensors, 2016.
   22. Sun, M., Dong, N., Jiang, C., Ren, X. and Liu, L., 2013. Real-Time MUAV Video Augmentation with Geo-information for Remote Monitoring. In Geo-Information Technologies for Natural Disaster Management (GiT4NDM), 2013 Fifth International Conference on IEEE, pp.114-118
   23. Tzoulas, K., Korpela, K., Venn, S., Yli-Pelkonen, V., Kaźmierczak, A., Niemela, J. and James, P., 2007. Promoting ecosystem and human health in urban areas using Green Infrastructure: A literature review. Landscape and urban planning, 81(3), pp.167-178.
   24. Sundseth, K. and Silwester, A., 2009. Towards green infrastructure for Europe. In Proceedings of EC workshop, pp.25-26
   25. Weng, Q., Lu, D., Schubring, J., 2004. Estimation of land surface temperature–vegetation abundance relationship for urban heat island studies. Remote Sensing of Environment, 89(4), pp.467–483
   26. Wooster, M.J., Roberts, G., Smith, A.M., Johnston, J., Freeborn, P., Amici, S. and Hudak, A.T., 2013. Thermal remote sensing of active vegetation fires and biomass burning events. In Thermal Infrared Remote Sensing, pp.347-390.
   27. Yu, Q., Gong, P., Clinton, N., Biging, G., Kelly, M. and Schirokauer, D., 2006. Object-based detailed vegetation classification with airborne high resolution remote sensing imagery. Photogrammetric Engineering and Remote Sensing, 72, pp.799-781
2. dopunska
   1. Gill, S. E., Handley, J. F., Ennos, A. R., Pauleit, S., Theuray, N., & Lindley, S. J., 2008. Characterising the urban environment of UK cities and towns: A template for landscape planning. Landscape and Urban Planning, pp.210-222.
   2. Konijnendijk, C. C., Schipperijn, J. and Nilsson, K. 2005. COST Action E12, Forests and Forestry Products, Urban Forests and Trees. Luxembourg: COST.
   3. Kuntz Rangel, R., Almeida de Oliveira, C., Kienitz, K. H. and Pazini Brandao, M., 2014. Development of a multipurpose tactical surveillance system using UAV’s. In Aerospace Conference, 2014 IEEE, pp.1-9
   4. Turner, W., Rondinini, C., Pettorelli, N., Mora, B., Leidner, A.K., Szantoi, Z., Buchanan, G., Dech, S., Dwyer, J., Herold, M. and Koh, L.P., 2015. Free and open-access satellite data are key to biodiversity conservation. Biological Conservation, pp.173-176.
3. internetski izvori
   1. URL 1: WorldView-3 Satellite Sensor, http://www.satimagingcorp.com/satellite-sensors/worldview-3/ , 29.6.2018.
   2. URL 2: GeoEye-2 (WorldView-4) Satellite Sensor, http://www.satimagingcorp.com/satellite-sensors/geoeye-2/ , 29.6.2018.
   3. URL 3: SCERIN, http://www.fao.org/gtos/gofc-gold/net-SEERIN.html, 29.6.2018

Naziv kolegija – projekta: Istraživanje recentnih regionalnih i lokalnih geodinamičkih procesa na području Republike Hrvatske primjenom suvremenih satelitskih geodetskih metoda (GEOMSAT), HRZZ projekt

Ime nositelja kolegija – projekta: prof. dr. sc. Boško Pribičević
Suradnici na kolegiju – projektu: izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, dr.sc. Luka Babić, dr. sc. Vanja Miljković, dr. sc. Marin Govorčin

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski i engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski i engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Istraživanje i praćenje geodinamičkih procesa od izuzetne je važnosti za razumijevanje mehanizama koji dovode do seizmičkih aktivnosti, tj. potresa. Stoga, razumijevanje geodinamičkih procesa predstavlja neizravnu mjeru koja doprinosi sprječavanju opasnosti po stanovništvo i pomaže u donošenju adekvatnih protumjera koje će umanjiti potencijalnu socio-ekonomsku štetu. Geodinamička istraživanja zahtijevaju interdisciplinarni pristup različitih geoznanstvenih disciplina poput geodezije, geologije i geofizike (seizmologije) u kojem svaka geoznanost pobliže doprinosi boljem razumijevanju navedenih procesa. Razvojem suvremenih geodetskih satelitskih metoda prikupljanja prostornih podataka, uloga geodezije u predmetnim istraživanjima je itekako dobila na značaju. Geodezija kao znanost omogućuje prikupljanje geometrijskih informacija o distribuciji napetosti i deformacija Zemljine kore na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Geodetske satelitske metode koje se najčešće koriste u geodinamičkim istraživanjima su Globalni Navigacijski Satelitski Sustav (GNSS) i Satelitska Radarska Interferometrija, poznata još kao Interferometrija Radar sa Sintetičkom Antenom (InSAR).

Republika Hrvatska (RH) nalazi se u kolizijskoj zoni koja je sastavni dio Mediteranske zone konvergencije, zone između Afričke i Euroazijske tektonske ploče. Geodinamički procesi koji se odvijaju na području RH primarno su povezani uz kinematiku Jadranske mikroploče. Gibanje Jadranske mikroploče odražava se kroz diferencijalno naprezanje Zemljine kore uz samu granicu mikroploče koja je popraćena seizmičkom aktivnošću tj. potresima. Projektni prijedlog orijentiran je upravo na prikupljanje novih i poboljšanje postojećih znanja o recentnim geodinamičkim procesima na području RH, primjenom suvremenih geodetskih satelitskih metoda GNSS i InSAR te interdisciplinarne analize rezultata dobivenih obradom navedenih podataka. Područje istraživanja je primarno teritorij RH s ciljem određivanja recentnih kinematičkih pokreta Jadranske mikroploče, te šira područja gradova Rijeke i Dubrovnika, jer su to područja s najintenzivnijom seizmičkom aktivnosti u RH.

Glavni ciljevi projektnog prijedloga su: 1) Unaprijediti postojeće kinematičke modele Jadranske mikroploče izjednačenjem regionalne GNSS mreže kao nastavak primjene Hrvatskoga pozicijskog sustava CROPOS u geodinamičkim istraživanjima; 2) Istražiti recentne tektonske aktivnosti na glavnim rasjednim zonama na širem riječkom i dubrovačkom području primjenom multi-temporalnih metoda obrade satelitske radarske interferometrije (MT-InSAR); 3) Unaprijediti postojeća znanja o geodinamičkim procesima na području RH kroz analizu i interpretaciju rezultata dobivenih suvremenim satelitskim geodetskim metodama te korelaciju s geološkim i seizmološkim podacima; 4) Razviti visoko-kvalitetnu geodetsko-geodinamičku osnovu za buduća geodinamička istraživanja u Republici Hrvatskoj.

Za ostvarivanje zadanih ciljeva primijenit će se slijedeće metode: 1) Poboljšanje postojećih kinematičkih modela Jadranske mikroploče postići će se izjednačenjem regionalne GNSS mreže koja uključuje CROPOS GNSS stanice i GNSS stanice mreža susjednih država u regiji (Italije, Slovenije, Mađarske, BiH i Crne Gore). Izjednačenjem regionalne GNSS mreže odrediti će se model recentne kinematike kao i distribucije veličine diferencijalnog pomaka Jadranske mikroploče; 2) Karakterizacija i kvantifikacija recentne tektonske aktivnosti na glavnim rasjednim zonama na širim područjima oko gradova Rijeke i Dubrovnika odredit će se primjenom InSAR metoda što će rezultirati prostorno detaljnim jednodimenzionalnim modelom površinskih deformacija na navedenim područjima; 3) Poboljšanje trenutačnog znanja o regionalnim i lokalnim geodinamičkim procesima na području RH postići će se interpretacijom i validacijom dobivenih geodetskih podataka s geološkim i seizmološkim podacima. Rezultati izjednačenja regionalne GNSS mreže i InSAR metoda usporediti će se s postojećim geološkim i seizmološkim podacima; 4) Rezultati geodetskih, geoloških i seizmoloških metoda integrirati će se u zajedničku bazu podataka, na temelju koje će se uspostaviti visoko-kvalitetna geodetsko-geodinamička osnova za daljnja istraživanja geodinamičkih procesa na širem području Dinarida. Očekivani učinak rezultata istraživanja, odnosno uspostave navedene osnove, od izuzetnog je značaja i za dobivanje pouzdanih procjena seizmičkog hazarda, kao i indirektno za proces prostornog planiranja i gradnje prema europskoj normi EUROKOD8 – Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija. Na taj način predložena istraživanja direktno i indirektno doprinose očuvanju života i imovine stanovništva na području RH i šire regije.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje znanja i vještina u području geodetsko geodinamičkih istraživanja s naglaskom na primjenu suvremenih GNSS sustava pozicioniranja i satelitske radarske interferometrije – InSAR. Sposobnost kritičke analize, evaluacije i sinteze novih kompleksnih ideja i zaključaka o promjenama u prostoru, te sposobnost prezentacije svojih zaključaka i rezultata izvornog znanstvenog istraživanja. Razvoj novih tehnika, ideja i pristupa istom problemu na više različitih načina u skladu sa svjetskim trendovima.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. Obvezna
   1. D’Agostino, N., Avallone, A., Cheloni, D., D’Anastasio, E., Mantenuto, S., Selvaggi, G. (2008): Active tectonics of the Adriatic region from GPS and earthquake slip vectors // Journal of Geophysical Research, Vol. 113, B12413, doi:10.1029/2008JB005860.
   2. Fattahi, H. (2015): Geodetic Imaging of Tectonic Deformation with InSAR // PhD thesis, University of Miami USA.
   3. Herring,T. A., King, R. W., Floyd, M. A., McClusky S. C. (2015a): Introduction to GAMIT/GLOBK. Department of Earth, Atmospheric, and Planetary Sciences Massachusetts Institute of Technology. 2015
   4. Herring,T. A., King, R. W., Floyd, M. A., McClusky S. C. (2015b): GAMIT – GPS Analysis at MIT, Reference Maunal 10.6. Department of Earth, Atmospheric, and Planetary Sciences Massachusetts Institute of Technology. 2015
   5. Hooper, A., Bekaert, D., Spaans, K., Arıkan, M.(2012): Recent advances in SAR interferometry time series analysis for measuring crustal deformation. Tectonophysics, 514, pp. 1–13.
   6. Kreemer, C., Blewitt, G., Klein, E. C. (2014): a geodetic plate motion and global strain rate model // Geochemistry, Geophysics, Geosystems, 15 (10), pp 3849-3889.
   7. Massonnet, D., Feigl, K. L. (1998): Radar interferometry and its application to changes in the Earth’s surface //Reviews of geophysics, 36 (4), pp 441-500.
   8. Pribičević, Boško; Medak, Damir; Prelogović, Eduard; Đapo, Almin: Geodinamika prostora Grada Zagreba, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007. Znanstvena monografija.
   9. The Adria Microplate: GPS Geodesy, Tectonics and Hazards / Pinter, Nicholas; Grenerczy, Gyula; Weber, John; Stein, Seth; Medak, Damir (ur.). Amsterdam : Springer, 2006 (zbornik).
   10. Zhou, X., Chang, N., Li, S. (2009): Applications of SAR Interferometry in Earth and Environmental Science Research // Sensors, 9, pp 1876-1912.
2. Dopunska literatura:
   1. Altamimi, Z., Rebischung, P., metivier, L., Collilieux, X. (2016): ITRF2014: A new release of the International Terrestrial Reference Frame modeling nonlinear station motions // Journal of Geophysical Research – Solid Earth, 121 (8), doi: 10.1002/2016JB013098.
   2. Altiner, Y., (2001): The contribution of GPS to the detection of the Earth’s crust deformations illustrated by GPS campaigns in the Adria region // Geophys. J. Int. 145, pp. 550–559.
   3. Bada, G., Horvath, F., Toth, L., Fodor, L., Imar, G., Cloetingh, S. (2006): Societal Aspects of ongoing deformation in the Pannonian region // The Adria Microplate: GPS Geodesy, Tectonics and Hazards, v. 61, Nato Science Series: IV: Earth and Environmental sciences, doi:10.1007/1-4020-4235-3_26, pp 385-402.
   4. Bakaert, D.P.S., Hooper, A., Wright, T. J (2015): Reassessing the 2006 Guerrero slow-slip event, Mexico, Implications for large earthquakes in the Guerrero Gap // Journal of Geophysical research: Solid Earth, 120, doi:10.1002/2014JB011557, pp 1357-1375.
   5. Battaglia, M., Murray, M.H., Serpelloni, E., Burgmann, R. (2004): The Adriatic region: An independent microplate within the Africa-Euroasia collision zone // Geophysical Research Letters, v. 31, doi:10.1029/2004GL019723.
   6. Bennett, R. A., Hreinsdottir, S., Buble, G., Bašić, T., Bačić, Ž., Marjanović, M., Casale, G., Gendaszek, A., Coan, D. (2008), Eocene to present subduction of southern Adria mantle lithosphere beneath the Dinarides. Geology, 36(1), pp. 3–6.
   7. Cambell, j., Northnagel, A., (2000): Eurpean VLBI for crustal dynamics // Journal of Geodynamics, 30 (3), pp. 32-326.
   8. Đapo, A. (2005): Obrada i intrepretacija geodetskih mjerenja na Geodinamičkoj mreži Grada Zagreba // Msc thesis, University of Zagreb, Faculty of Geodesy, Zagreb, Croatia.
   9. Đapo, A., Pribicević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2009): Correlation between Geodetic and Geological Models in the Geodynamic Network of the City of Zagreb // Reports on Geodesy, 86, pp 115-122.
   10. Gourmelen, N., Amelung, F., Lanari, R. (2010): Interferometric synthetic aperture radar-GPS integration: Interseismic strain accumulation across the Hunter Mountain fault in the eastern California shear zone // Journal of Geophysical Research, vol 115, doi: 10.1029/2009JB007064.
   11. Grenerczy, G., Sella, G., Stein, S., Kenyeres, A. (2005), Tectonic implications of the GPS velocity field in the northern Adriatic region. Geophys. Res. Lett. 32, L16311, doi:10.1029/2005GL022947.
   12. Hanssen, R., H. (2001): Radary interferometry, Data interpretation and Error Analysis // Remote Sensing and Digital Image Processing, vol2, Springer Netherlands, doi:10.1007/0-306-47633-9.
   13. Herak, D., Herak, M., Prelogović, E., Markusić, S., Markulin, Ž. (2005), Jabuka island (Central Adriatic Sea) earthquakes of 2003. Tectonophysics, 398, pp. 167–180.
   14. Herak, D., Herak, M., Tomljenović, B. (2009): Seismicity and earthquake focal mechanisms in North-Western Croatia // Tectonophysics, 485, pp 212-220.
   15. Herak, M., Allegretti, I., Herak, D., Ivančić, I., Kuk, K., Marie, K., Markušić, S., Sović, I., (2011): Seismic hazard maps of Croatia // Geophysical Challenges of the 21st century Zagreb, (poster) Zagreb, Croatia.
   16. Herring, T., King, R., McClusky, S. (2006b): Documentation for the MIT GPS analysissoftware: GAMIT 10.3, Cambridge.
   17. Herring, T. A., King, R. W., Floyd, M. A., McClusky, S. C. (2015b): GAMIT – GPS Analysis at MIT, Reference Manual 10.6, Department of Earth, Atmospheric and Planetary Sciences, Massachusetts Institute of Technology.
   18. Hooper, A., Bekaert, D., Karsten, S., Arikan, M. (2012): Recent advances in SAR interferometry time series analysis for measuring crustal deformation // Tectonophysics, doi:10.1016/j.tecto.2011.10.013, (514-517), pp 1-13.
   19. Jordan, T. G., Minster, J. B. (1988): Beyond plate tectonics – Looking at plate deformation with space geodesy // The impact of VLBI on astrophysics and geophysics; Proceedings of the 129th IAU Symposium, Cambridge, MA, May 10-15, 1987 (A89-13726 03-90). Dordrecht, Kluwer Academic Publishers, pp. 341-350.
   20. Kampes, B. M., Hanssen, R. F., Perski, Z. (2003): Radar interferometry with public domain tools. // In Third International Workshop on ERS SAR Interferometry, FRINGE03, Frascati, Italy.
   21. Kastelic, V., Vannoli, P., Buratto, P., Fracassi, U., Tiberti, M.M., Valensise, G. (2013), Seismogenic sources in the Adriatic Domain. Marine and Petrol. Geol., 42, 191–213.
   22. Marjanović, M. (2009): Primjena GPS mjerenja za određivanje horizontalnih i vertikalnih pomaka Jadranske mikroploče, Geodetski fakultet, Zagreb.
   23. Markušić, S., Herak, D., Ivančić, I., Sović, I., Herak, M., Prelogović, E. (1998), Seismicity of Croatia in the period 1993–1996 and the Ston–Slano earthquake of 1996, Geofizika, 15,83–102.
   24. Markušić, S., Herak, M. (1999): Seismic Zoning of Croatia // Natural Hazards, v 18: doi:10.1023/A:1026484815539, pp 269-285.
   25. Massonnet, D., Feigl, K.L. (1998): Radar interferometry and its application to changes in the Earth’s surface // Reviews of Geophysics, 36, pp 441-500.
   26. Massonnet, D., Rossi, M., Carmona, C., Adragna, F., Peltzer, G., Feigl, K., Rabaute, T. (1993): The displacement field of the Landers earthquake mapped by radar interferometry // Nature, 364, str 138-142, doi: 10.1038/364138a0.
   27. Medak, D., Pribičević, B. (2004): Processing of geodynamic GPS-networks in Croatia with GAMIT software // The Adria Microplate: GPS Geodesy, Tectonics and Hazard, v 61 Nato Science Series:IV: Earth and Environmental sciences, pp 247-256.
   28. Medak, D., Pribičević, B., Prelogović, E. (2006): Geodesy, tectonics and geodynamics of Dinarides, Reports on geodesy, 76 (1), 85-90.
   29. Mouratidis, A., Costantini, F. (2012): Ps and SBAS Interferometry over the broader area of Thessaloniki, Greece, using the 20-year archive of ERS and Envisat data // Proc. “Fringe 2011 Workshop”, Frascati, Italy, 19-13.9.2011 (ESA SP-697, January 2012).
   30. Mouratidis, A., Costantini, F. (2012): Ps and SBAS Interferometry over the broader area of Thessaloniki, Greece, using the 20-year archive of ERS and Envisat data // Proc. “Fringe 2011 Workshop”, Frascati, Italy, 19-13.09.2011 (ESA SP-697, January 2012).
   31. Oldow, J., Ferranti, L., Lewis, D., Campbell, J., D’Argenio, B., Catalano, R., Pappone, G., Carmignani, L., Conyi, P., Aiken, C. (2002): Active fragmentation of Adria, the north African promontory, central Mediterranean orogeny // Geology, 28, pp 87-96.
   32. Osmanoğlu, B., Sunar, F., Wdowinski, S., Cabral-Cano, E. (2016): Time series analysis of InSAR data: Methods and trends. ISPRS Journal of Photogrammetry and Remote Sensing, 115, 90–102.
   33. Papazachos, B.C., Comninakis, P.E., Scordilis, E.M., Karakaisis, G.F., Papazachos, C.B. (2009), A Catalogue of Earthquakes in Mediterranean and Surrounding Area for the Period 1901–2008. Univ. of Thessaloniki, Thessaloniki, Greece. [http://geophysics.geo.auth.gr/ss/CATALOGS/seiscat.dat].
   34. Pavasović, M. (2014): CROPOS kao Hrvatski terestrički referentni okvir i njegova primjena u geodinamičkim istraživanjima // Doktorska disertacija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
   35. Prelogović, E., Pribičević, B., Dragičević, I. (2001): Recentni strukturni sklop Dinarida.
   36. Pribičevic, B., Đapo, A., Medak, D. (2011): Geodetic-Geologic Research on Wider Zagreb area based on Geodynamic Network of the City of Zagreb // Geodetski list, 65(88), pp. 1-19.
   37. Pribičević, B., Đapo, A., (2016): Movement Analysis on Geodynamic Network of the City of Zagreb from Different Time Epochs // Geodetski list, (0016-710X) 70(93), 3, pp. 207-230.
   38. Pribičević, B., Đapo, A., Govorčin, M., (2017): The Application of Satellite Technology in the study of Geodynamic movements in the wider Zagreb area // Technical Gazette, Vol. 24. No. 2, pp 503-512.
   39. Pribičević, B., Medak, D., Đapo, A. (2012): Geodetic contribution to the Geodynamic Research of the Area of the City of Zagreb // Annul of the Croatian Academy of Engineering, 2010/2011, pp 11-22.
   40. Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2002): Determination of the recent structural fabric in the Alps-Dinarides area by combination of geodetic and geologic methods, Raziskave s področja geodezije in geofizike 2002, zbornik predavanja / Kuhar, Miran ; Brilly, Mitja (ur.); Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Univerza v Ljubljani, 57-64.
   41. Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2003): Investigation of Geodynamics of Adriatic Micro-Plate by Means of Geodetic, Geophysical and Geologic Methods, Reports on Geodesy, 64 (1), 85-92.
   42. Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2004): Geodetic and geologic research of recent tectonic activity in Dinarides, Reports on geodesy, 69 (2), 125-131.
   43. Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2004): Geodynamics of the area of the City of Zagreb // Geodetski list, 58(81), pp 51-65.
   44. Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2006): Geodetic and geologic research of recent tectonic activity in Dinarides, Reports on geodesy, 79 (4), 173-180.Pribičevic, B., Đapo, A., Medak, D. (2011): Geodetic-Geologic Research on Wider Zagreb area based on Geodynamic Network of the City of Zagreb // Geodetski list, 65(88), pp 1-19.
   45. Schmid, S.M., Bernoulli, D., Fugenschuh, B., Matenco, L., Schuster, R., Schefer, S., Tischler, M., Ustaszewski, K. (2008), The Alpine‐Carpathian Dinaridic orogenic system: Correlation and evolution of tectonic units. Swiss J. Geosci., 101, pp. 139–183.
   46. Sousa, J. J., Ruiz, A.M., Hooper, A. J., Hanssen, R.F., Perski, Z., Bastos, L.C., Gil, A.J., Galindo-Zaldivar, J., Sanz de Galdeano, C., Alfaro, P., Garridom M. S., Armenteros, J. A., Gimenez, E., Aviles, M. (2014): Multi-temporal InSAR for deformation monitoring of the Granada and Padul faults and the surrounding area (Beltic Cordillera, southern Spain) // Procedia Technology, 16, doi: 10.1016/j.protey.2014.10.040, pp 886-896.
   47. Tari Kovačić, V. and Mrinjek, E. (1994), The Role of Palaeogene Clastics in the Tectonic Interpretation of Northern Dalmatia (Southern Croatia). Geologia Croatica, 47/1, pp. 127–138.
   48. Tari, V. (2002), Evolution of the Northern and Western Dinarides: a Tectonostratigraphic Approach. In: Stephan Mueller Special Publication Series, vol. 1, pp. 223–236.
   49. Tomljenović, B., Herak, M., Herak, D., Kralj, K., Prelogović, E., Bostjančić, I., and Matoš, B. (2009), Active tectonics, seismicity and seismogenic sources of the Adriatic coastal and offshore region of Croatia. In: Slejko, D., Rebez, A. (Eds.), 28 Convegno Nazionale, Riassunti Estesi delle Comunicazioni. Stella Arti Grafice, Trieste, pp. 133–136.
   50. van Gelder, I., E., Matenco, L., Willingshofer, E., Tomljenović, B., Andriessen, P., A., M., Ducea, M., N., Beniest, A., Gruic, A. (2015): The tectonic evolution of a critical segment of the Dinarides-Alps connection: Kinematic and geochronological inferences from the Medvednica Mountains, NE Croatia // Tectonics,34, doi:10.1002/2015TC003937.
   51. Weber, J., Vrabec, M., Pavlocčič-Prešeren, P., Dixon, T., Jiang, Y., Stopar, B. (2010): GPS-derived motion of the Adriatic microplate from Istria Peninsula and Po Plain sites, and geodynamic implications // Tectonophsics, 483, pp. 214-222.
3. Internetski izvori:
   1. http://www.online-baze.hr
   2. http://bib.irb.hr/
   3. http://www.fig.net/resources/index.asp
   4. https://www.researchgate.net/home

Naziv kolegija – projekta: Twinning Open Data Operational (TODO)

Ime nositelja kolegija – projekta: doc. dr. sc. Ana Kuveždić Divjak

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski i engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski i engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Pokrenute inicijative otvorenih podataka rezultirale su većom dostupnošću takvih podataka, čime je povećana učinkovitost i djelotvornost javnih usluga te transparentnost, odgovornost i sudjelovanje građana. Istraživanja u području otvorenih podataka ključna su komponenta u stvaranju i ubrzavanju održivih i inovativnih ekosustava otvorenih podataka. Međutim, takva su istraživanja u Hrvatskoj još uvijek u povojima. Projekt Twinning open data operational (TODO) ima za cilj povećati interdisciplinarne znanstveno-istraživačke aktivnosti i inovacijski kapacitet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na području otvorenih podataka radi poboljšanja ponude i povećanja uporabe otvorenih podataka javnog sektora u Hrvatskoj i šire.

Uz podršku ključnih organizacija u hrvatskom ekosustavu otvorenih podataka te domaćih i međunarodnih stručnjaka, projektom TODO namjerava se unaprijediti istraživački kapacitet i istraživačka izvrsnost u području otvorenih podataka Sveučilišta u Zagrebu i njegovog osoblja kroz partnerstvo s dva vodeća europska sveučilišta u domeni otvorenih podataka, University of the Aegean (UAEGEAN) i Delft University of Technology (TUDELFT). TODO će razviti i implementirati interdisciplinarni pristup istraživanju otvorenih podataka u različitim domenama kako bi se povećala zrelost koncepta i utjecaj ekosustava otvorenih podataka u Hrvatskoj i šire.

Kroz aktivnosti usmjerene na podučavanje i osposobljavanje, razmjenu znanja, suradnju i dugoročnu održivost istraživat će se razlike između ponude i potražnje otvorenih podataka i izgraditi razumijevanje i uspostava održivog akademskog ekosustava otvorenih podataka na Sveučilištu u Zagrebu.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Primjenjivati koncepte iz područja otvorenih podataka (ekosustavi i infrastrukture), analizirati strategije za otvaranje podataka, vrednovati ekosustave otvorenih podataka, kreirati okvire za procjenu ekosustava otvorenih podataka.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Obveze studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Literatura

1. obvezna
   1. Carrara W., Oudkerk F., van Steenbergen E., Tinholt D. (2018). Open Data Goldbook for Data Managers and Data Holders. Capgemini Consulting.
   2. Charalabidis, Y., Zuiderwijk, A., Alexopoulos, C. , Janssen, M., Lampoltshammer, T., Ferro, E. (eds.) (2018). The World of Open Data; Concepts, Methods, Tools and Experiences. Springer, Public Administration and Information Technology book series.
   3. Jetzek, T. (2013). The value of Open Government Data. Geoforum Perspectiv 12 (23 (2013)):47-56.
   4. Welle Donker, F., van Loenen, B. (2016). How to Assess the Success of the Open Data Ecosystem? International Journal of Digital Earth: a new journal for a new vision, 1-23.
   5. Zuiderwijk, A., Janssen, M., & Davis, C. (2014). Innovation with open data: Essential elements of open data ecosystems. Information Polity, 19(1-2), 17-33.
2. dopunska
   1. Croatian Government (2016). Smart Specialization Strategy of the Republic of Croatia for period 2016-2020. Dostupno na: https://rio.jrc.ec.europa.eu/en/library/smart-specialisation-strategy-republic-croatia-period-2016-2020-and-action-plan (26.10.2020.)
   2. European Commission (2014). Report on high-value datasets from EU institutions. Brussels.
   3. Huijboom, N., van den Broek, T. (2011). Open Data: an International Comparison of Strategies. European Journal of ePractice no. 12 (March/April 2011): 4-16.
   4. Information Commissioner Croatia (2017). Report to the European Commission on the Availability of Public Sector Information for Re-use and the Conditions under which it is made available and the Redress Practices – Croatia.
   5. Janssen, M., Zuiderwijk, A. (2012). Open Data and Transformational Government, Presented at the tGov Conference, 8-9 May 2012, Brunel University, United Kingdom.
   6. Janssen, M., Zuiderwijk A. (2014). Infomediary Business Models for Connecting Open Data Providers and Users. Social Science Computer Review 32 (5):563-576.
   7. Jetzek, T., Avital, M., Bjørn-Andersen, N. (2013). Generating Value from Open Government Data. In Proceedings of the 34th International Conference on Information Systems . Milan, Italy: ICIS.
   8. Van Loenen, B., Vancauwenberghe, G., Crompvoets, J. (eds 2018). Open Data Exposed. Vol. 30, T.M.C. Asser Press.
   9. Verhulst, S. G., Lämmerhirt, D. (2016). Toward a user-centric and interdisciplinary research agenda to advance open data. Dostupno na: http://thegovlab.org/making-open-data-more-evidence-based-toward-a-user-centric-and-interdisciplinary-research-agenda-to-advance-open-data/ (26.10.2020.)

Naziv kolegija – projekta: HIDROLAB – Integrirani hidrografski sustav za održivi razvoj morskog ekosustava

Ime nositelja kolegija – projekta: prof. dr. sc. Boško Pribičević
Suradnici na kolegiju – projektu: izv. prof. dr. sc. Almin Đapo

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski i engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski i engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Projekt se provodi kroz fazu eksperimentalnog razvoja, a uspostavit će se, osposobiti i testirati sustav za kartiranje priobalnih i podvodnih staništa sukladno specifičnim vrstama staništa te geomorfologiji obalnog i morskog teritorija RH. Razvit će se metode (geodetska metoda daljinskog istraživanja i integralna analiza skupova informacija) koje se temelje na transferu suvremene tehnologije i znanja za kvalitetniju izradu mjera upravljanja područjima ekološke mreže, praćenje stanja i prostorno planiranje morskih područja. U okviru eksperimentalnog razvoja kroz projekt se razvija sustav za prikupljanje prostornih podataka primjenom suvremenih metoda daljinskog istraživanja te analize raspršenja povratnog akustičkog signala u cijelom vodenom stupcu sa svrhom detaljnog i učinkovitog kartiranja podvodnih i priobalnih staništa.  Postojeće metode nisu dovoljno učinkovite za dopunu karte podvodnih i priobalnih staništa hrvatskog dijela Jadranskog mora, što je propisano Direktivom 2014/89/EU. Pokrivenost teritorijalnog mora RH evidentiranim prostiranjem položajem staništa iznosi oko 2%, a ovu evidenciju je RH sukladno Direktivi 92/43/EEZ dužna dovršiti kao osnovu za procjenu ribljeg fonda i određivanje kvota na razini EU. Dodatno, projekt je usklađen s direktivama 2000/60/EZ i 2008/56/EZ. Dosad prikupljeni podaci o staništima morskog dijela su različite preciznosti, različitih formata te su prikupljani različitim metodama (npr. direktna mjerenja i indirektna modeliranja) zbog čega su nepouzdani i informativnog karaktera.

Ubrzat će se proces prikupljanja podataka o staništima i izrade karata staništa uz povećanje rezolucije i detaljnosti te postići usklađenje s NATURA 2000 i INSPIRE direktivom. Istraživanjima će se nastojati osigurati što šira korelacija sustava s poznatim vrstama i tipovima staništa u Jadranu kako bi se osigurala upotrebljivost sustava na cijelom području teritorijalnog mora RH.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Kroz predmetno istraživanje studenti će: analizirati mogućnosti novih tehnologija u prikupljanju prostornih podataka. Raditi na razvijanju geodetska metoda daljinskog istraživanja i integralne analize skupova informacija. Primjenjivati koncepte iz područja hidrografije i daljinskih istraživanja. Primjenjivati suvremene metode daljinskog istraživanja te analize raspršenja povratnog akustičkog signala u cijelom vodenom stupcu sa svrhom detaljnog i učinkovitog kartiranja podvodnih i priobalnih staništa, analizirati strategije za prikupljanje i analizu podataka.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Obveze studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Literatura

1. obvezna
   1. Pribičević, Boško (2005) Pomorska geodezija / Medak, Damir (ur.). Zagreb: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005
   2. Pribičević, Boško; Đapo, Almin; Kordić, Branko; Pijanović, Nino Mapping of underwater habitats based on the analysis of backscatter intensity of the return acoustic signal // Annual of the Croatian Academy of Engineering, 1 (2016), 79-96
   3. Lurton, X.; Lamarche, G. (Eds) (2015) Backscatter measurements by seafloor‐mapping sonars. Guidelines and Recommendations. 200p. http://geohab.org/wp‐content/uploads/2014/05/BSWG‐REPORT‐MAY2015.pdf
   4. Lamarche, G., Lurton, X. Introduction to the Special Issue “Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications”. Mar Geophys Res 39, 1–3 (2018). https://doi.org/10.1007/s11001-018-9349-4
   5. http://www.bluemed-project.eu/wpcontent/uploads/2016/12/Bluemed-SRIA_A4.pdf
   6. https://www.seadatanet.org/About-us/SeaDataCloud
2.  dopunska
   1. Jackson, D.; Richardson, M. (2007) High Frequency Seafloor Acoustics. Springer, NY: 616 pp.
   2. Brown, C.J., and Blondel, P.  (2009) Developments in the application of multibeam sonar backscatter for seafloor habitat mapping. Applied Acoustics, 70(10): 1242‐1247.
   3. Brown,  C.J.,  Smith,  S.J.,  Lawton,  P. and Anderson, J.T.  (2011) Benthic habitat mapping: A review of progress towards improved understanding of the spatial ecology of the seafloor using acoustic  techniques. Estuarine, Coastal and Shelf Science, 92(3): 502‐520.
   4. Alevizos E, Snellen M, Simons DG, Siemes K, Greinert J (2017) Multi-angle backscatter classification and sub-bottom profiling for improved seafloor characterization. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9325-4
   5. Eleftherakis D, Berger L, Le Bouffant N, Pacault A, Augustin J-M, Lurton X (2018) Backscatter calibration of high-frequency multibeam echosounder using a reference single-beam system, on natural seafloor. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-018-9348-5
   6. Fezzani R, Berger L (2018) Analysis of calibrated seafloor backscatter for habitat classification methodology and case study of 158 spots in the Bay of Biscay and Celtic Sea. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-018-9342-y
   7. Fonseca L, Hung EM, Ayres-Neto A, Magrani FJG (2017) Waterfall notch-filtering for restoration of acoustic backscatter records from Admiralty Bay, Antarctica. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9330-7
   8. Hillman J, Lamarche G, Pallentin A, Pecher I, Gorman A, Schneider von Deimling J (2017) Validation of automated supervised segmentation of multibeam backscatter data from the Chatham Rise, New Zealand. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-016-9297-9
   9. Ierodiaconou D, Schimel A, Diesing M, Monk J, Rattray A, Kennedy D, Young M, Gaylard G (2017) Combining pixel and object based image analysis of ultra-high resolution multibeam bathymetry and backscatter for habitat mapping in shallow marine waters. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9338-z
   10. Lacharité M, Brown C, Gazzola V (2017) Multisource multibeam backscatter data: developing a strategy for the production of benthic habitat maps using semi-automated seafloor classification methods. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9331-6
   11. Ladroit Y, Lamarche G, Pallentin A (2017) Seafloor multibeam backscatter calibration experiment: comparing 45°-tilted 38-kHz split-beam echosounder and 30-kHz multibeam data. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9340-5
   12. Lamarche G, Lurton X (2017) Recommendations for improved and coherent acquisition and processing of backscatter data from seafloor-mapping sonars. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9315-6
   13. Lucieer V, Roche M, Degrendele K, Malik M, Dolan M, Lamarche G (2017) User expectations for multibeam echo sounders backscatter strength data—looking back into the future. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9316-5
   14. Lurton X, Lamarche G (eds) (2015) Backscatter measurements by seafloor-mapping sonars. Guidelines and recommendations. Geohab report. http://geohab.org/wp-content/uploads/2013/02/BWSG-REPORT-MAY2015.pdf
   15. Lurton X, Eleftherakis D, Augustin J-M (2017) Analysis of seafloor backscatter strength dependence on the survey azimuth using multibeam echosounder data. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9318-3
   16. Malik M, Lurton X, Mayer L (2018) A framework to quantify uncertainties of seafloor backscatter from swath mapping echosounders. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-018-9346-7
   17. Mitchell G, Orange D, Gharib J, Kennedy P (2018) Improved detection and mapping of deepwater hydrocarbon seeps: Optimizing multibeam echosounder seafloor backscatter acquisition and processing techniques for marine seep hunting. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-018-9345-8
   18. Montereale-Gavazzi G, Roche M, Lurton X, Degrendele K, Terseleer N, Van Lancker V (2017) Seafloor Change Detection Using multibeam echosounder backscatter: case study on the Belgian part of the North Sea. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9323-6
   19. Roche M, Degrendele K, Vrignaud C, Loyer S, Le Bas T, Eleftherakis D, Augustin J-M, Lurton X (2018) Control of the repeatability of high frequency multibeam echosounder backscatter by using natural reference areas. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-018-9343-x
   20. Schimel A, Beaudoin J, Parnum I, Le Bas T, Schmidt V, Keith G, Ierodiaconou D (2018) Multibeam sonar backscatter data processing. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-018-9341-z
   21. Siwabessy PJ, Tran M, Picard K, Brooke BP, Huang Z, Smit N, Williams DK, Nicholas WA, Nichol SL, Atkinson I (2017) Modelling the distribution of hard seabed using calibrated multibeam acoustic backscatter data in a tropical, macrotidal embayment: Darwin Harbour, Australia. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9314-7
   22. Weber T, Rice G, Smith M (2017) Toward a standard line for use in multibeam echo sounder calibration. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-017-9334-3
   23. Wendelboe G (2018) Backscattering from a sandy seabed measured by a calibrated multibeam echosounder in the 190–400 kHz frequency range. In: Lamarche G, Lurton X (eds) Marine Geophysical Research, Seafloor backscatter data from swath mapping echosounders: from technological development to novel applications (this issue). https://doi.org/10.1007/s11001-018-9350-y

Naziv kolegija – projekta: Climate cHallenges on coAstal and traNsitional chanGing arEas: WEaving a Cross- Project Adriatic Response – CHANGE WE CARE

Ime nositelja kolegija – projekta: prof. dr. sc. Boško Pribičević, izv. prof. dr.sc. Almin Đapo
Suradnici na kolegiju – projektu: doc. dr. sc. Ana Kuveždić Divjak, dr. sc. Vanja Miljković

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski/engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski/engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

CHANGE WE CARE potiče usklađene i koordinirane akcije za prilagodbu klimatskim promjenama na prekograničnoj razini te je utemeljen na programu prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.-2020. Projekt istražuje klimatske rizike s kojima se suočavaju priobalna i tranzicijska područja koja pridonose boljem razumijevanju utjecaja klimatske varijabilnosti promjene na vodnim režimima, prodoru soli, turizmu, biološkoj raznolikosti i agro-ekosustavima koji utječu na područje suradnje.

Glavni je cilj pružanje integriranog pristupa, zasnovanog na ekosustavu i mogućnosti zajedničkog planiranja za različite probleme povezane s klimatskim promjenama, zajedno s mjerama prilagodbe za osjetljiva područja s dionicima, koje bi im mogle najbolje koristiti. U tijeku su mjere prilagodbe za suradnju s lokalnim vlastima i razgovarat će se s drugim dionicima. Projekt također ima za cilj definiranje paradigme za prijenos uspješnih metoda analiza, razvoj i provedba mjera prilagodbe iz pilot lokacija drugim sustavima koji se suočavaju sa sličnim problemima na prekograničnoj razini, usklađivanjem procedura i standarda podataka te premošćivanje nedostataka znanja za krajnje korisnike.

U tu svrhu razmotrit će se skup od pet obalnih sustava kako bi se obuhvatila široka varijabilnost mogućih geomorfoloških i ekoloških postavki i prijetnje koje određuju ranjivost obale u području suradnje. Svako pilot mjesto će biti čvrsto uokvireno unutar fizičke karakterizacije modificiranog CC-a, bazena Jadranskog mora, uzimajući u obzir međupovezanosti koje određuju postupci u većim razmjerima, kao što su porast razine mora, trenutna cirkulacija i ciklogeneza.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje znanja i vještina u području hidrografije, u geoinformatici i daljinskim istraživanjima.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Obveze studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Literatura

1. obvezna
   1. Projektna dokumentacija Change We Care – Report on present state and recent trends of coastal and transitional environments in the Adriatic Sea
2. dopunska
   1. Antonioli, F., Falco, G.D., Lo Presti, V., Moretti, L., Scardino, G., Anzidei, M., Bonaldo, D., Carniel, S., Leoni, G., Furlani, S., Marsico, A., Petitta, M., Randazzo, G., Scicchitano, G., Mastronuzzi, G. (2020). Relative Sea-Level Rise and Potential Submersion Risk for 2100 on 16 Coastal Plains of the Mediterranean Sea. Water 2020, 12, 2173.
   2. Antonioli, F., Anzidei, M., Amorosi, A., Lo Presti, V., Mastronuzzi, G., Deiana, G., … Vecchio, A. (2017). Sea-level rise and potential drowning of the Italian coastal plains: Flooding risk scenarios for 2100. Quaternary Science Reviews, 158, 29–43. https://doi.org/10.1016/j.quascirev.2016.12.021
   3. Baric, A., Grbec, B., & Bogner, D. (2008). Potential Implications of Sea-Level Rise for Croatia. Journal of Coastal Research, 242(2), 299–305. https://doi.org/10.2112/07A-0004.1
   4. Bello, G., Casavola, N., & Rizzi, E. (2004). Aliens and visitors in the southern Adriatic Sea: Effects of tropicalization. Rapp. Comm. int. Mer. Medit, 37, 491.
   5. Benetazzo, A., Bergamasco, A., Bonaldo, D., Falcieri, F. M., Sclavo, M., Langone, L., & Carniel, S. (2014). Response of the Adriatic Sea to an intense cold air outbreak: Dense water dynamics and wave-induced transport. Progress in Oceanography, 128, 115–138. https://doi.org/10.1016/j.pocean.2014.08.015
   6. Bonaldo, D., Bucchignani, E., Pomaro, A., Ricchi, A., Sclavo, M., Carniel, S. (2020) Wind waves in the Adriatic Sea under a severe climate change scenario and implications for the coasts. International Journal of Climatology 2020; 1– 18. https://doi.org/10.1002/joc.6524
   7. Bonaldo, D., Antonioli, F., Archetti, R., Bezzi, A., Correggiari, A., Davolio, S., … Fantini, M. (2019). Integrating multidisciplinary instruments for assessing coastal vulnerability to erosion and sea level rise: lessons and challenges from the Adriatic Sea , Italy. Journal of Coastal Conservation, 23(1), 19–37.
   8. Bonaldo, D., & Di Silvio, G. (2013). Historical evolution of a micro-tidal lagoon simulated by a 2-D schematic model. Geomorphology, 201, 380–396. https://doi.org/10.1016/j.geomorph.2013.07.012
   9. Brown, S., Nicholls, R. J., Goodwin, P., Haigh, I. D., Lincke, D., Vafeidis, A. T., & Hinkel, J. (2018). Quantifying Land and People Exposed to Sea-Level Rise with No Mitigation and 1.5°C and 2.0°C Rise in Global Temperatures to Year 2300. Earth’s Future, 6(3), 583–600. https://doi.org/10.1002/2017EF000738
   10. Carniel, S., Bonaldo, D., & Sánchez-Arcilla Conejo, A. (2018). A new era of coastal services.
   11. Carniel, S., Benetazzo, A., Bonaldo, D., Falcieri, F. M., Miglietta, M. M., Ricchi, A., & Sclavo, M. (2016). Scratching beneath the surface while coupling atmosphere, ocean and waves: Analysis of a dense water formation event. Ocean Modelling, 101, 101–112. https://doi.org/10.1016/j.ocemod.2016.03.007
   12. Castellari, S., & Kurnik, B. (2017). Climate change, impacts and vulnerability in~Europe 2016. Retrieved from https://www.eea.europa.eu/publications/climate-change-adaptation-and-disaster
   13. COZZI, S., GIANI, M., (2011): River water and nutrient discharges in the Northern Adriatic Sea: Current importance and long-term changes. Continental Shelf research, 31, 1881-1893.
   14. Cullen-Unsworth, L., & Unsworth, R. (2013). Seagrass meadows, ecosystem services, and sustainability. Environment, 55(3), 14–28. https://doi.org/10.1080/00139157.2013.785864
   15. Danovaro, R., & Boero, F. (2019). Italian seas. In World Seas: an Environmental Evaluation (pp. 283-306). Academic Press.
   16. Di Silvio, G., Dall’Angelo, C., Bonaldo, D., & Fasolato, G. (2010). Long-term model of planimetric and bathymetric evolution of a tidal lagoon. Continental Shelf Research, 30(8), 894–903. https://doi.org/10.1016/j.csr.2009.09.010
   17. Doney, S. C., Ruckelshaus, M., Duffy, J. E., Barry, J. P., Chan, F., English, C. A., … & Polovina, J. (2011). Climate change impacts on marine ecosystems.
   18. EEA, 2010d: 10 Messages for 2010 Marine Ecosystems. European Environment Agency (EEA), Copenhagen, Denmark, 13 pp.
   19. EUROPEAN ENVIRONMENT AGENCY, & (Eea), E. E. A. (2005). Vulnerability and adaptation to climate change in Europe. In EEA Technical Report No. 7. Retrieved from http://reports.eea.eu.int/technical_report_2005_1207_144937/en/EEA_Technical_report_7_2005.pdf
   20. GAČIĆ, M., POULAIN, P.-M., ZORE-ARMANDA, M., BARALE, V. (2001): Overview. In: B. Cushman-Roisin, M. Gačić, P.-M. Poulain & A. Artegiani (Eds): Physical Oceanography of the Adriatric Sea: Past, Present and Future. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, 1–44
   21. Halpern, B. S., Walbridge, S., Selkoe, K. A., Kappel, C. V., Micheli, F., D’Agrosa, C., … & Fujita, R. (2008). A global map of human impact on marine ecosystems. science, 319(5865), 948-952.
   22. HASHIMOTO, T. (1982): Reliability, Resiliency, and Vulnerability Criteria For Water Resource System Performance Evaluation. Water Resources Research, 18/ 1, 14-20.
   23. Hinkel, J., Lincke, D., Vafeidis, A. T., Perrette, M., Nicholls, R. J., Tol, R. S. J., … Levermann, A. (2014). Coastal flood damage and adaptation costs under 21st century sea-level rise. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, 111(9), 3292–3297. https://doi.org/10.1073/pnas.1222469111
   24. Interreg IIIB CADSES- Project Monitor “Hazard Monitoring for Risk assessment and Risk valuation”. The Geological Survey of Veneto Region applied satellite borne SAR interferometry to Risk analysis in the Po river Delta
   25. IPCC, 2019: Summary for Policymakers. In: IPCC Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing Climate [H.-O. Pörtner, D.C. Roberts, V. Masson-Delmotte, P. Zhai, M. Tignor, E. Poloczanska, K. Mintenbeck, M. Nicolai, A. Okem, J. Petzold, B. Rama, N. Weyer (eds.)]. In press.
   26. Lambeck, K., Antonioli, F., Anzidei, M., Ferranti, L., Leoni, G., Scicchitano, G., & Silenzi, S. (2011). Sea level change along the Italian coast during the Holocene and projections for the future. Quaternary International, 232(1–2), 250–257. https://doi.org/10.1016/j.quaint.2010.04.026
   27. Le Cozannet, G., Nicholls, R. J., Hinkel, J., Sweet, W. V., McInnes, K. L., Van de Wal, R. S. W., Slangen, A.B.A, Lowe, J.A.,  White, K. D. (2017). Sea level change and coastal climate services: The way forward. Journal of Marine Science and Engineering, 5(4). https://doi.org/10.3390/jmse5040049
   28. LUDWIG, W., DUMONT, E., MEYBECK, M., HEUSSNER, S. (2009): River discharges of water and nutrients to the Mediterranean and Black Sea: Major drivers for ecosystem changes during past and future decades?. Progress in Oceanography. 80, 199-217.
   29. Marani, M., Da Lio, C., & D’Alpaos, A. (2013). Vegetation engineers marsh morphology through multiple competing stable states. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, 110(9), 3259–3263. https://doi.org/10.1073/pnas.1218327110
   30. MILLIMAN, J.D., BONALDO, D., CARNIEL, S. (2016): Flux and fate of river-discharged sediments to the Adriatic Sea. Advances in Oceanography and Limnology, 7(2), 106-114.
   31. Nicholls, R. J., & Hoozemans, F. M. J. (1996). The Mediterranean: vulnerability to coastal implications of climate change. Ocean & Coastal Management, 31(2–3), 105–132. https://doi.org/10.1016/S0964-5691(96)00037-3
   32. ORLIĆ, M. (2001): Croatian coastal waters. In: B. Cushman-Roisin, M. Gačić, P.-M. Poulain & A. Artegiani (Eds): Physical Oceanography of the Adriatric Sea: Past, Present and Future. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, 189-214.
   33. PHILANDRAS, C.M., Nastos, P.T., KAPSOMENAKIS, J., DOUVIS, K.C., TSELIOUDIS, G., ZEFFEROS, C.S. (2011): Long term precipitation trends and variability within the Mediterranean region. Natural Hazards Earth System Sciences, 11, 3235–3250.
   34. Pomaro, A., Cavaleri, L., Lionello, P., 2017. Climatology and trends of the Adriatic Sea wind waves: Analysis of a 37-year long instrumental data set. International Journal of Climatology
   35. Pontee, N. 2013: Defining coastal squeeze: A discussion. Ocean & Coastal Management, 84, 204–207. https://doi.org/10.1016/J.OCECOAMAN.2013.07.010
   36. POULAIN, P.-M., RAICHICH, F. (2001): Forcings. In: B. Cushman-Roisin, M. Gačić, P.-M. Poulain & A. Artegiani (Eds): Physical Oceanography of the Adriatic Sea: Past, Present and Future. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, 45–65.
   37. Sclavo, M., Benetazzo, A., Carniel, S., Bergamasco, A., Falcieri, F. M., & Bonaldo, D. (2013). Wave-current interaction effect on sediment dispersal in a shallow semi-enclosed basin. Journal of Coastal Research, (65), 1587–1592. https://doi.org/10.2112/SI65-268.1
   38. SEKULIĆ, B., VERTAČNIK, A. (1996): Balance of average annual fresh water inflow into the Adriatic Sea, Water Resources Development 12, 89-97.Sharaan, M., & Udo, K. (2020). Projections of future beach loss along the mediterranean coastline of Egypt due to sea-level rise. Applied Ocean Research, 94(June 2019), 101972. https://doi.org/10.1016/j.apor.2019.101972
   39. Soulsby, R.L., 1995. Bed shear-stresses due to combined waves and currents. In: Stive, M.J.F., Fredsoe, J., Hamm, L., Soulsby, R.L., Teisson, C., Winterwerp, J.C. (eds.), Advances in Coastal Morphodynamics. Delft Hydraulics, Delft, pp. 4-20 – 4-23
   40. SYVITSKI, J. P. M., KETTNER, A. J. (2007): On the flux of water and sediment into the Northern Adriatic Sea. Continental Shelf Research 27, 296-308.
   41. Teatini, P., Tosi, L., & Strozzi, T. (2011). Quantitative evidence that compaction of Holocene sediments drives the present land subsidence of the Po Delta, Italy. Journal of Geophysical Research: Solid Earth, 116(B8).
   42. Townend, I. (2010). An exploration of equilibrium in Venice Lagoon using an idealised form model. Continental Shelf Research, 30(8), 984–999. https://doi.org/10.1016/j.csr.2009.10.012
   43. Torresan, S., Critto, A., Rizzi, J., & Marcomini, A. (2012). Assessment of coastal vulnerability to climate change hazards at the regional scale: The case study of the North Adriatic Sea. Natural Hazards and Earth System Science, 12(7), 2347–2368. https://doi.org/10.5194/nhess-12-2347-2012
   44. Vecchio, A., Anzidei, M., Serpelloni, E., & Florindo, F. (2019). Natural variability and vertical land motion contributions in the Mediterranean sea-level records over the last two centuries and projections for 2100. Water (Switzerland), 11(7). https://doi.org/10.3390/w11071480
3. internetski izvori
   1. http://www.online-baze.hr
   2. http://bib.irb.hr/
   3. https://www.researchgate.net/home

Naziv kolegija – projekta:    Metode strojnog učenja u geoinformatici i daljinskim istraživanjima

Ime nositelja kolegija – projekta: prof. dr. sc. Damir Medak
Suradnici na kolegiju – projektu: doc. dr. sc. Mario Miler

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski/engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski/engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Predloženi projekt predstavlja nastavak znanstvenih istraživanja na projektu GEMINI kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Cilj istraživanja je primijeniti spoznaje do kojih se došlo na primjeru praćenja urbane vegetacije uz pomoć metoda daljinskih istraživanja na ostala područja ljudske djelatnosti u kojima se intenzivno koriste geoprostorne informacije. Ključni ciljevi istraživanja su primjena metoda strojnog učenja i neuronskih mreža na geoprostorne informacije iz domene prometa, pametnih gradova i zaštite okoliša. Očekivani doprinos istraživanja je razvoj i primjena novih metoda strojnog učenja na geoprostorne informacije, a naročito na podatke prikupljene metodama daljinskih istraživanja.

Vrlo važan dio gradova je njegov prometni sustav. Za poboljšanje prometnog sustava potrebni su kvalitetni prometni podaci kao što su gustoća prometnog toka, broj vozila i sl. Prikupljanje prostornih podataka o vozilima i njihovom kretanju je vremenski zahtjevno i često se radi manualnim metodama. Koristeći video snimke prikupljene s bespilotnih letjelica te upotrebom metoda strojnog učenja, moguće je automatizirati ove procese te analizirati potrebne podatke koji bi naknadno služili za razvoj boljeg prometnog sustava.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje znanja i vještina u području strojnog učenja, umjetne inteligencije u geoinformatici i daljinskim istraživanjima.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Obveze studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Literatura

1. obvezna
   1. Karsten Schulz, Ronny Hänsch, and Uwe Sörgel “Machine learning methods for remote sensing applications: an overview”, Proc. SPIE 10790, Earth Resources and Environmental Remote Sensing/GIS Applications IX, 1079002 (9 October 2018); https://doi.org/10.1117/12.2503653
   2. Ma, Lei & Liu, Yu & Zhang, Xueliang & Ye, Yuanxin & Yin, Gaofei & Johnson, Brian. (2019). Deep learning in remote sensing applications: A meta-analysis and review. ISPRS Journal of Photogrammetry and Remote Sensing. 152. 166-177. 10.1016/j.isprsjprs.2019.04.015.
   3. Miler, M., Todić, F., & Ševrović, M. (2016). Extracting accurate location information from a highly inaccurate traffic accident dataset: A methodology based on a string matching technique. Transportation research part C: Emerging Technologies, 68, 185-193, WoS, Q1, Transportation Science & Technology
   4. Rumora, L., Miler, M., Medak, D. (2020). Impact of Various Atmospheric Corrections on Sentinel-2 Land Cover Classification Accuracy Using Machine Learning Classifiers, ISPRS International Journal of Geo-Information 9 (4), 277, SJR, Q1, Earth and Planetary Sciences (miscellaneous)
   5. Gašparović, M., Dobrinić, D. (2020) Comparative Assessment of Machine Learning Methods for Urban Vegetation Mapping Using Multitemporal Sentinel-1 Imagery, Remote sensing, 12, 1952, WoS, Q1, REMOTE SENSING
2. dopunska
   1. Gašparović, M., Rumora, L., Miler, M., & Medak, D. (2019). Effect of fusing Sentinel-2 and WorldView-4 imagery on the various vegetation indices. Journal of Applied Remote Sensing, 13(3), 036503, SJR,     Q2, Earth and Planetary Sciences (miscellaneous)
   2. Rumora, L., Majić, I., Miler, M., Medak, D. (2020) Spatial video remote sensing for urban vegetation mapping using vegetation indices, Urban Ecosystems, 1-13, WoS, Q2, Ecology
   3. Rumora, L., Miler, M., & Medak, D. (2018). Utjecaj fuzije snimki na promjenu površine šumskog područja koristeći nenadziranu klasifikaciju. Šumarski list, 142(1-2), 67-75, SJR, Q3, Forestry
   4. Rumora, L., Medved, I., Pilaš, I., & Medak, D. (2016). Usporedba vrijednosti vegetacijskog indeksa dobivenog na temelju digitalnog broja i refleksije na vrhu atmosfere. Geodetski list, 70(1), 59-74, SJR, Q3, Earth and Planetary Sciences (miscellaneous)
3. internetski izvori
   1. https://www.intechopen.com/books/geoscience-and-remote-sensing-new-achievements/artificial-intelligence-in-geoscience-and-remote-sensing
   2. https://en.wikipedia.org/wiki/Machine_learning

Naziv kolegija – projekta: Kartografski procesi u geovizualizaciji, fotogrametriji i daljinskim istraživanjima

Ime nositelja kolegija – projekta: izv. prof. dr. sc. Robert Župan
Suradnici na kolegiju – projektu: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš, prof. emeritus dr. sc. Nedjeljko Frančula, mr. sc. Željka Tutek, Adam Vinković, mag. ing. geod. et geoinf.

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Predloženi kolegij integrira istraživanja iz područja kartografija, fotogrametrije i daljinskih istraživanja. Uz suvremenu znanstvenu opremu, uz diseminaciju rezultata istraživanja u renomiranim časopisima koji pokrivaju relevantno područje. Fotogrametrijsko snimanje i/ili upotreba gotovih snimaka u svrhu potpore biti će u svrhu potpore ostvarenja ciljeva istraživanja. Naglasak će biti stavljen na razvoj inovativnih i prilagodbu postojećih fotogrametrijskih metoda i sustava potrebama kartografske vizualizacije prostora. Ključni ciljevi istraživanja su prikupljanje podataka, dorada i analiza te njihova geovizualizacija na kartama i kartama srodnim prikazima, po potrebi uz objavu u realnom i virtualnom okruženju na internetu, čime će se omogućiti poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite realnog prostora i svih njegovih resursa.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Student će nakon uspješno položenog ispita steći znanje o suvremenim metodama, teorijskom i praktičnom kartografskom znanju. Znat će se služiti najnovijim razvijenim automatiziranim metodama prikazivanja prostora. Osim toga steći će uvid u moguća nova poboljšanja u području normizacije i standardizacije u kartografiji.

Očekuje se da će studenti razviti znanja i kompetencije za razvoj i primjenu novih metoda geovizualizacije, kao i poboljšanja postojećih metoda analitičke vizualizacije i geovizualizacije za pojedine prostorne cjeline čime će se omogućiti poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite realnog prostora i svih njegovih resursa. Predmetni kolegij predstavlja unapređenje istraživačke kompetitivnosti istraživačke skupine jer povezuje istraživače iz različitih područja rada na Geodetskom fakultetu ujedinjujući njihovu multidisciplinarnost grana iz znanstvenog polja geodezije, kao i interesne sfere predloženih suradnika doktoranada. Također je naglašena interdisciplinarna primjena geodetske znanosti čime se postiže jedan od strateških ciljeva Fakulteta i Sveučilišta. Razvijene kompetencije ogledaju se u planiranju objavljivanja i diseminaciji rezultata istraživanja u relevantnim domaćim i stranim časopisima, kao i u kritičkoj analizi i sintezi novih i kompleksnih ideja i zaključaka o promjenama u prostoru.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Obveze studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Literatura

1. obvezna
   1. Dykes, J., MacEachren, A. M. i Kraak, M. J. (2005). Exploring geovisualization. Elsevier.
   2. Fan, H., Meng, L. i Jahnke, M. (2009). Generalization for 3D Buildings Modeled by CityGML. In: Sester, M., Bernard, L. i Paelke, V. (ur.) Advances in GIScience Heidelberg, Berlin: Springer.
   3. Furmanski, C., Azuma, R. i Daily, M. (2002). Augmented-reality visualizations guided by cognition: Perceptual heuristics for combining visible and obscured information. In Proceedings. International Symposium on Mixed and Augmented Reality (pp. 215-320). IEEE.
   4. Gartner, G. i Uhlirz, S. (2001). Cartographic Concepts for Realizing a Location Based UMTS Service. In: Proc. of the ICA Beijing 2001. 3229-3238.
   5. Heim, M. (1993). The Essence of Virtual Reality. The Metaphysics of Virtual Reality. New York.
   6. Hurni, L. (2006). Cartographic Mountain Relief Presentation – 150 Years of Tradition and Progress at ETH Zurich. Proceedings of the 6th ICA Mountain Cartography Workshop, Lenk, Switzerland, 85-91.
   7. Muehlenhaus, I. (2013). Web cartography: map design for interactive and mobile devices. CRC Press.
   8. Župan, R., Frangeš, S. (2015). Web-cartography, Zagreb: Geodetski fakultet, 2015.
2.  dopunska
   1. Kraak, M. J. (2001). Settings and needs for web cartography. In Web Cartography: developments and prospects (pp. 1-8). Taylor i Francis.
   2. Kraak, M. J. i Ormeling, F. (2011). Cartography: visualization of spatial data. Guilford Press
   3. Kraak, M.-J. i MacEachren, A. M.  (2005). Geovisualization and GIScience. Cartography and Geographic Information Science 32 (2).67-68.
   4. Ward, M. O., Grinstein, G. i Keim, D. (2015). Interactive data visualization: foundations, techniques, and applications. AK Peters/CRC Press.
   5. Župan, R., Župan, K., Frangeš, S. i Vinković, A. (2018b). Automatic procedural 3d modelling of buildings. Tehnički glasnik, 12(3), 166-173.
3. internetski izvori
   1. http://viz.icaci.org/
   2. http://geoanalytics.net/ica/
   3. http://www.getmapping.com/
   4. http://www.magic.gov.uk/
   5. http://www.mapsworldwide.com/
   6. http://geology.com/world/
   7. http://www.esri.com/arcgis/about-arcgis

Naziv kolegija – projekta: Napredne metode fotogrametrije i daljinskih istraživanja za praćenje promjena u okolišu (RS4ENVIRO)

Ime nositelja kolegija – projekta: doc. dr. sc. Mateo Gašparović

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski/engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski/engleski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Navedeni projekt i istoimeni kolegij bavi se istraživanjima i razvojem naprednih metoda fotogrametrije i daljinskih istraživanja u svrhu praćenja promjena u okolišu. U današnje vrijeme svjedoci smo sve većih vremenskih promjena. Problemi globalnog zatopljenja i podizanja razine mora jedni su od najvećih globalnih problema u području zaštite okoliša. S jedne strane, razina urbanizacije u gradovima je sve veća, dok se šumska područja sve više eksploatiraju. Na taj način čovjek dodatno utječe na okoliš te samim time dovodi do pogoršanja kvalitete života. Razvoj u okviru ovog  projekta i kolegija bit će orijentiran prema automatizaciji postojećih metoda i razvoja novih metoda u svrhu ubrzavanja procesa prikupljanja, obrade, fuzije, klasifikacije i analize prostornih podataka. Metode, znanstveno istraživanje i tehnološki razvoj temeljit će se na podacima dostupnim s različitih platformi poput: satelitskih snimaka, aerofotogrametrijskih snimaka snimljenih iz aviona ili bespilotne letjelice te terestričkih snimaka snimljenih na terenu. Podaci za istraživanje bit će prikupljeni temeljem dostupnih pasivnih senzorskih sustava poput multispektralnih i termalnih kamera te aktivnih senzorskih sustava poput radara i laserskog skenera. Razvoj naprednih metoda prije svega će se temeljiti na procesu fuzije podataka dobivenih različitim senzorima. Na taj se način iskorištavaju prednosti pojedinog tipa podatka. Promjene u okolišu bit će detektirane temeljem prostorno-vremenskih serija satelitskih i zračnih snimaka područja od interesa. Naprednim metodama automatske klasifikacije zemljišnog pokrova prostorno-vremenske serije snimaka klasificirat će se u prostorno-vremenske baze zemljišnog pokrova. U sklopu ovog projekta će se razvijati i dograđivati postojeće platforme i multisenzorski sustavi poput bespilotnih letjelica baziranih na otvorenom pristupu. Bespilotne letjelice pokazale su se kao korisna platforma za fotogrametrijsku izmjeru i provedbu preciznih daljinskih istraživanja u srodnim znanostima poput šumarstva, geologije i poljoprivrede.

Kroz ovaj projekt jačat će se multidisciplinarnost geodezije i geoinformatike u vidu primjenjivosti novo razvijenih naprednih metoda u različitim znanstvenim područjima poput ekologije, šumarstva, geologije, zaštite kulturne baštine, agronomije i dr. Rezultatima istraživanja i prostorno-vremenskim analizama promjena okoliša dat će se smjernice za unaprjeđenje procesa upravljanja okolišem.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Studenti će nakon uspješno položenog ispita steći znanje o naprednim metodama fotogrametrije i daljinskih istraživanja u svrhu praćenja promjena u okolišu. Znat će samostalno razviti novu naprednu metodu za automatizaciju procesa u području praćenja promjena u okolišu, baziranu na suvremenim tehnologijama fotogrametrije i daljinskih istraživanja. Navedene metode temeljit će se na najnovijim dostignućima i algoritmima: u strojnom (engl. Machine learning) i dubokom učenju (engl. Deep learning), za potrebe prikupljanja i obrade 3D prostornih podataka prikupljenim kamerama (multispektralnim, hiperspektralnim i termalnim), laserskim skenerima (LiDAR), radarima i multisenzorskim sustavima poput SLAM (engl. Simultaneous localization and mapping) uređaja i dr. Navedeni uređaji mogu biti smješteni na različitim platformama poput bespilotnih i autonomnih letjelica, vozila ili podmornica te aviona i satelita. U okviru navedenog kolegija studenti će novorazvijenu metodu publicirati u obliku znanstvenog istraživanja (znanstveni članak, seminar i sl.). Navedeni kolegij se odvija u sklopu Katedre za fotogrametriju i daljinska istraživanja Geodetskog Fakulteta te će studentima biti omogućen istraživački rad na najsuvremenijoj tehnologiji, opremi i podacima u području fotogrametrije i daljinskih istraživanja.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Obveze studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Literatura

1. obvezna
   1. Lillesand, T., Kiefer, R. W., Chipman, J. (2015). Remote Sensing and Image Interpretation. John Wiley & Sons.
   2. Mather, P., Tso, B. (2016). Classification Methods for Remotely Sensed Data. CRC press.
   3. Congalton, R. G., Green, K. (2019). Assessing the Accuracy of Remotely Sensed Data: Principles and Practices. CRC press.
   4. Wolf, P. R., Dewitt, B. A. (2000). Elements of Photogrammetry: with Applications in GIS (Vol. 3). New York: McGraw-Hill.
   5. Luhmann, T., Robson, S., Kyle, S., Boehm, J. (2013). Close-Range Photogrammetry and 3D Imaging. Walter de Gruyter.
2. dopunska
   1. Förstner, W., Wrobel, B. P. (2016). Photogrammetric Computer Vision. Springer International Publishing Switzerland.
   2. Liang, S., Wang, J. (Eds.). (2019). Advanced Remote Sensing: Terrestrial Information Extraction and Applications. Academic Press.
   3. Chuvieco, E. (2016). Fundamentals of Satellite Remote Sensing: An Environmental Approach. CRC press.
   4. Pears, N., Liu, Y., Bounting, P. (Eds.). (2012). 3D Imaging, Analysis and Applications (Vol. 3). New York: Springer.
   5. Masser, I. (2005). GIS worlds: creating spatial data infrastructures (Vol. 338). Redlands, CA: Esri Press.
   6. Masser, I. (Ed.). (2019). Geographic Information Systems to Spatial Data Infrastructures: A Global Perspective. CRC Press.
   7. Verma, P., Singh, P., Singh, R., Raghubanshi, A. S. (Eds.). (2020). Urban Ecology: Emerging Patterns and Social-Ecological Systems. Elsevier.
3. internetski izvori
   1. https://scholar.google.com/
   2. https://www.bib.irb.hr/
   3. https://www.researchgate.net/
   4. https://arxiv.org/
   5. http://apps.webofknowledge.com/
   6. https://www.scopus.com/
   7. https://www.sciencedirect.com/
   8. https://www.mendeley.com/

Naziv kolegija – projekta: Praćenje geomagnetske informacije

Ime nositelja kolegija – projekta: prof. dr. sc. Mario Brkić
Suradnici na kolegiju – projektu:   dr. sc. Marijan Grgić i dr. sc. Matej Varga  

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Zemljino magnetsko polje i geomagnetska informacija. Suvremene metode prikupljanja i obrade, analize i redukcije, te ocjene pouzdanosti historijskih, terestričkih i satelitskih geomagnetskih opažanja. INTERMAGNET znanstveni programi. Vremenske varijacije polja. Modeli godišnje promjene. Modeli diurnalne varijacije. Civilizacijski šumovi. Anomalije. Geofizički signali i geomagnetska informacija. Prednosti i rizici primjene globalnih, regionalnih odnosno lokalnih geomagnetskih modela. Praćenje geomagnetske informacije.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Student će: produbiti razumijevanje Zemljinog magnetskog polja; razlučivati izvore i vremenske varijacije polja sadržane u geomagnetskoj informaciji; steći teorijske temelje i na aktualnim primjerima testirati metode prikupljanja i obrade (npr. TK, OGMRH ili SWARM) opažanja, statističke i spektralne metode analize (kontrole kvalitete) te redukcije, zajedno s ocjenama pouzdanosti; testirati INTERMAGNET programe; izraditi normalni referentni model godišnje promjene; modelirati diurnalnu varijaciju; testirati nove metode magnetometrije anomalija u uvjetima sa i bez civilizacijskih šumova; analizirati i procjeniti efekt magnetskog šuma potresa na geomagnetsku informaciju; ocijeniti rizike primjene aktualnih globalnih i regionalnih geomagnetskih modela odnosno modela geomagnetske informacije; upoznati koncept praćenja geomagnetske informacije u kontekstu osnovnih geodetskih radova na izmjeri i održavanju geomagnetskih mreža Hrvatskog magnetometrijskog referentnog sustava.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Obveze studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Literatura

1. obvezna
   1. Rasson Jean L., Hiroaki Toh, Dongmei Yang: Geomagnetic Observations and Models, IAGA Special Sopron Book Series 5, Mandea M., Korte M. (eds.), Springer Netherlands, 2011.
   2. Brkić, M.: Monitoring Geomagnetic Information in the Territory of Croatia. Geofizika Vol.36, 2019.
2. dopunska
   1. Lowrie W.: A Student’s Guide to Geophysical Equations, Cambridge University Press, 2011.
   2. James J. F.: A Student’s Guide to Fourier Transforms, Cambridge University Press, 2011.
   3. Ross S.: Introduction to Probability and Statistics for Engineers and Scientists 3rd ed, Elsevier, 2004.
   4. Kono M. (ed.): Treatise on Geophysics – Geomagnetism: An Introduction and Overview, Tokyo Institute of Technology, Tokyo, Elsevier, 2015.
   5. Brkić, M.; Varga, M.; Grgić, M.; Radović, N.; Bašić, T.: Radni popravak kompasa // Strategos, 4(1), 2020, 7-29
3. internetski izvori
4. www.intermagnet.org
5. www.geomag.bgs.ac.uk
6. www.ngdc.noaa.gov
7. www.gfz-potsdam.de
8. intermagnet.github.io

Naziv kolegija – projekta:  GeoDETSKO GEODINAMČKA ISTRAŽIVANJA NA  PODRUČJU DINARIDA

Ime nositelja kolegija – projekta: izv. prof. dr. sc. Almin Đapo
Suradnici na kolegiju – projektu: Prof. dr. sc. Boško Pribičević, doc. dr.sc. Marko Pavasović, doc. dr.sc. Ana Kuveždić Divjak, dr. sc. Marin Govorčin, dr. sc. Vanja Miljković

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obavezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obavezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Geodinamički i kinematski procesi ne poznaju nacionalne granice te je razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa od izuzetnog značaja za sigurnost lokalne zajednice, ali i sprečavanje i upravljanje potencijalnim ekonomskim posljedicama za društvo na širem području istraživanja.  Gibanje Jadranske mikroploče odražava se kroz diferencijalno naprezanje Zemljine kore uz samu granicu mikroploče koja je popraćena seizmičkom aktivnošću tj. potresima. Proučavanjem hrvatskog dijela Dinarida zadnjih godina dobiveni su novi geodetski podaci o pomacima u  dinamici recentnog strukturnog sklopa. U to su uključeni pomaci na rasjedima odnosno tektonski pokreti, položaji i odnosi strukturnih jedinica, te određivanje ovisnosti djelovanja stresa i deformacija struktura. Predmetna istraživanja se naslanjaju na prethodna istraživanja koja su započela CRODYN kampanjama 90-ih godina prošlog stoljeća. U međuvremenu je prikupljena velika količina podataka potrebnih za predmetna istraživanja, GPS i InSAR mjerenja te geološki podaci o recentnom strukturnom sklopu, kao i podaci o gravimetrijskim anomalijama prostora istraživanja. Topografija, nehomogenost gustoće Zemlje i naprezanje Zemljine kore dovode do lokalnih varijacija polja ubrzanje sile teže, koje nazivaju se gravimetrijskim anomalijama. Za predmetna istraživanja, važno je proučavanje korelacije gravimetrijskih anomalija sa geodinamičkim pomacima. Primjena navedenih geodetskih metoda zajedno s interdisciplinarnim analizama doprinijeti će poboljšanju kvalitete i količine podataka, ali i razumijevanju geodinamike i kinematike tektonskih pokreta na području RH. Cilj predmetnih istraživanja je formirati novi geodetski i geološki model pomaka na promatranom području Dinarida temeljen na najnovijim podacima.

Također, dosadašnja istraživanja ukazala su na potrebu razvoja kartografike posebno prilagođene upotrebi na kartama kriza. Naime, Istraživanja o vizualizaciji prostornih informacija usmjerena su na razumijevanje procesa i metoda kartografske komunikacije, odnosno kako učinkovito komunicirati prostorne, tematske i vremenske informacije na kartama za upravljanje kriznim situacijama (poput potresa) kako bi ih svi sudionici kriznog događaja mogli lako i točno interpretirati. Na taj način istraživanja o kartografici posebno prilagođenoj za upotrebu na kartama kriza indirektno doprinose očuvanju života i imovine stanovništva na području istraživanja.

U geodinamička istraživanja uzroka i posljedica površinskih deformacija Zemljine kore se je u posljednjih dvadesetak godina pored drugih geoznanstvenih disciplina uključila i geodezija. Razlog tome leži prvenstveno u razvoju satelitskih geodetskih metoda za praćenje deformacija i to GNSS (Global Navigation Satelite System) i satelitska radarska interferometrija (InSAR). Navedene metode su omogućile geodetima mjerenje i praćenje pomaka Zemljine fizičke površine na lokalnoj i regionalnoj razini s izuzetno visokom točnošću i tako osigurale važnu ulogu geodezije u geodinamičkim istraživanjima. Kombinacija navedenih metoda osigurati će određivanje recentnih tektonski induciranih pomaka, ali i ostale površinske pomake na području Dinarida.

U predmetnim istraživanjima će se provesti obrada podataka snimaka dobivenih metodom InSAR u cilju određivanja deformacija područja Dinarida što zahtijeva  multidisciplinarni znanstveni pristup. Pored InSAR metode primijenit će se i druge neovisne metode izmjere (satelitska, GPS, gravimetrijska, geološka i seizmološka) kao i njihova validacija te odrediti točnost tih mjerenja. Sintezom svih navedenih podataka će se odrediti tektonski inducirani model deformacija područja Dinarida što predstavlja novi znanstveni doprinos predmetnih istraživanja. Također, dosadašnja istraživanja ukazala su na potrebu razvoja kartografike posebno prilagođene upotrebi na kartama kriza, kao u ovome slučaju opasnosti uzrokovane seizmotektonskom aktivnošću. Naime, istraživanja o vizualizaciji prostornih informacija usmjerena su na razumijevanje procesa i metoda kartografske komunikacije, odnosno kako učinkovito komunicirati prostorne, tematske i vremenske informacije na kartama za upravljanje kriznim situacijama (poput seizmotektonske aktivnosti) kako bi ih svi sudionici kriznog događaja mogli lako i točno interpretirati.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje znanja i vještina u području geodetsko geodinamičkih istraživanja s naglaskom na primjenu suvremenih GNSS sustava pozicioniranja i satelitske radarske interferometrije – InSAR. Primjena kartografike posebno prilagođene upotrebi na kartama kriza s posebnim osvrtom na seizmotektonske hazarde.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. Obvezna
   1. Pribičević, Boško; Medak, Damir; Prelogović, Eduard; Đapo, Almin: Geodinamika prostora Grada Zagreba, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007. Znanstvena monografija.
   2. Fattahi, H. (2015): Geodetic Imaging of Tectonic Deformation with InSAR // PhD thesis, University of Miami USA.
   3. Herring,T. A., King, R. W., Floyd, M. A., McClusky S. C. (2015a): Introduction to GAMIT/GLOBK. Department of Earth, Atmospheric, and Planetary Sciences Massachusetts Institute of Technology. 2015
   4. Herring,T. A., King, R. W., Floyd, M. A., McClusky S. C. (2015b): GAMIT – GPS Analysis at MIT, Reference Maunal 10.6. Department of Earth, Atmospheric, and Planetary Sciences Massachusetts Institute of Technology. 2015
   5. The Adria Microplate: GPS Geodesy, Tectonics and Hazards / Pinter, Nicholas; Grenerczy, Gyula; Weber, John; Stein, Seth; Medak, Damir (ur.). Amsterdam : Springer, 2006 (zbornik).
2. Dopunska literatura:
   1. Bada, G., Horvath, F., Toth, L., Fodor, L., Imar, G., Cloetingh, S. (2006): Societal Aspects of ongoing deformation in the Pannonian region // The Adria Microplate: GPS Geodesy, Tectonics and Hazards, v. 61, Nato Science Series: IV: Earth and Environmental sciences, doi:10.1007/1-4020-4235-3_26, pp 385-402.
   2. Battaglia, M., Murray, M.H., Serpelloni, E., Burgmann, R. (2004): The Adriatic region: An independent microplate within the Africa-Euroasia collision zone // Geophysical Research Letters, v. 31, doi:10.1029/2004GL019723.
   3. Bakaert, D.P.S., Hooper, A., Wright, T. J (2015): Reassessing the 2006 Guerrero slow-slip event, Mexico, Implications for large earthquakes in the Guerrero Gap // Journal of Geophysical research: Solid Earth, 120, doi:10.1002/2014JB011557, pp 1357-1375.
   4. D’Agostino, N., Avallone, A., Cheloni, D., D’Anastasio, E., Mantenuto, S., Selvaggi, G. (2008): Active tectonics of the Adriatic region from GPS and earthquake slip vectors // Journal of Geophysical Research, Vol. 113, B12413, doi:10.1029/2008JB005860.
   5. Đapo, A., Pribicević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2009): Correlation between Geodetic and Geological Models in the Geodynamic Network of the City of Zagreb // Reports on Geodesy, 86, pp 115-122.
   6. Hanssen, R., H. (2001): Radary interferometry, Data interpretation and Error Analysis // Remote Sensing and Digital Image Processing, vol2, Springer Netherlands, doi:10.1007/0-306-47633-9.
   7. Herak, D., Herak, M., Tomljenović, B. (2009): Seismicity and earthquake focal mechanisms in North-Western Croatia // Tectonophysics, 485, pp 212-220.
   8. Herak, M., Allegretti, I., Herak, D., Ivančić, I., Kuk, K., Marie, K., Markušić, S., Sović, I., (2011): Seismic hazard maps of Croatia // Geophysical Challenges of the 21st century Zagreb, (poster) Zagreb, Croatia.
   9. Hooper, A., Bekaert, D., Karsten, S., Arikan, M. (2012): Recent advances in SAR interferometry time series analysis for measuring crustal deformation // Tectonophysics, doi:10.1016/j.tecto.2011.10.013, (514-517), pp 1-13.
   10. Gourmelen, N., Amelung, F., Lanari, R. (2010): Interferometric synthetic aperture radar-GPS integration: Interseismic strain accumulation across the Hunter Mountain fault in the eastern California shear zone // Journal of Geophysical Research, vol 115, doi: 10.1029/2009JB007064.
   11. Marjanović, M. (2009): Primjena GPS mjerenja za određivanje horizontalnih i vertikalnih pomaka Jadranske mikroploče, Geodetski fakultet, Zagreb.
   12. Markušić, S., Herak, M. (1999): Seismic Zoning of Croatia // Natural Hazards, v 18: doi:10.1023/A:1026484815539, pp 269-285.
   13. Massonnet, D., Rossi, M., Carmona, C., Adragna, F., Peltzer, G., Feigl, K., Rabaute, T. (1993): The displacement field of the Landers earthquake mapped by radar interferometry // Nature, 364, str 138-142, doi: 10.1038/364138a0.
   14. Massonnet, D., Feigl, K.L. (1998): Radar interferometry and its application to changes in the Earth’s surface // Reviews of Geophysics, 36, pp 441-500.
   15. Medak, D., Pribičević, B. (2004): Processing of geodynamic GPS-networks in Croatia with GAMIT software // The Adria Microplate: GPS Geodesy, Tectonics and Hazard, v 61 Nato Science Series:IV: Earth and Environmental sciences, pp 247-256.
   16. Mouratidis, A., Costantini, F. (2012): Ps and SBAS Interferometry over the broader area of Thessaloniki, Greece, using the 20-year archive of ERS and Envisat data // Proc. “Fringe 2011 Workshop”, Frascati, Italy, 19-13.9.2011 (ESA SP-697, January 2012).
   17. Oldow, J., Ferranti, L., Lewis, D., Campbell, J., D’Argenio, B., Catalano, R., Pappone, G., Carmignani, L., Conyi, P., Aiken, C. (2002): Active fragmentation of Adria, the north African promontory, central Mediterranean orogeny // Geology, 28, pp 87-96.
   18. Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2004): Geodynamics of the area of the City of Zagreb // Geodetski list, 58(81), pp 51-65.
   19. Medak, D., Pribičević, B., Prelogović, E. (2006): Geodesy, tectonics and geodynamics of Dinarides, Reports on geodesy, 76 (1), 85-90.
   20. Prelogović, E., Pribičević, B., Dragičević, I. (2001): Recentni strukturni sklop Dinarida.
   21. Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2002): Determination of the recent structural fabric in the Alps-Dinarides area by combination of geodetic and geologic methods, Raziskave s področja geodezije in geofizike 2002, zbornik predavanja / Kuhar, Miran ; Brilly, Mitja (ur.); Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Univerza v Ljubljani, 57-64.
   22. Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2003): Investigation of Geodynamics of Adriatic Micro-Plate by Means of Geodetic, Geophysical and Geologic Methods, Reports on Geodesy, 64 (1), 85-92.
   23. Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2004): Geodetic and geologic research of recent tectonic activity in Dinarides, Reports on geodesy, 69 (2), 125-131.
   24. Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E. (2006): Geodetic and geologic research of recent tectonic activity in Dinarides, Reports on geodesy, 79 (4), 173-180.Pribičevic, B., Đapo, A., Medak, D. (2011): Geodetic-Geologic Research on Wider Zagreb area based on Geodynamic Network of the City of Zagreb // Geodetski list, 65(88), pp 1-19.
   25. Pribičević, B., Medak, D., Đapo, A. (2012): Geodetic contribution to the Geodynamic Research of the Area of the City of Zagreb // Annul of the Croatian Academy of Engineering, 2010/2011, pp 11-22.
   26. Sousa, J. J., Ruiz, A.M., Hooper, A. J., Hanssen, R.F., Perski, Z., Bastos, L.C., Gil, A.J., Galindo-Zaldivar, J., Sanz de Galdeano, C., Alfaro, P., Garridom M. S., Armenteros, J. A., Gimenez, E., Aviles, M. (2014): Multi-temporal InSAR for deformation monitoring of the Granada and Padul faults and the surrounding area (Beltic Cordillera, southern Spain) // Procedia Technology, 16, doi: 10.1016/j.protey.2014.10.040, pp 886-896.
   27. van Gelder, I., E., Matenco, L., Willingshofer, E., Tomljenović, B., Andriessen, P., A., M., Ducea, M., N., Beniest, A., Gruic, A. (2015): The tectonic evolution of a critical segment of the Dinarides-Alps connection: Kinematic and geochronological inferences from the Medvednica Mountains, NE Croatia // Tectonics,34, doi:10.1002/2015TC003937.
   28. Zhou, X., Chang, N., Li, S. (2009): Applications of SAR Interferometry in Earth and Environmental Science Research // Sensors, 9, pp 1876-1912.
3. Internetski izvori:
   1. http://www.online-baze.hr
   2. http://bib.irb.hr/
   3. http://www.fig.net/resources/index.asp
   4. https://www.researchgate.net/home

Naziv kolegija – projekta: Analiza kvalitete referentnih KOORDINATNIH sustava i sustava pozicioniranja

Ime nositelja kolegija – projekta: prof. dr. sc. Nevio Rožić
Suradnici na kolegiju – projektu: prof. dr. sc. Željko Bačić, prof. dr. sc. Dragan Špoljarić, doc. dr. sc. Ivan Razumović, doc. dr. sc. Danijel Šugar, Blaženka Bukač mag. ing. geod. et geoinf., Zvonimir Nevistić mag. ing. geod. et geoinf.

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Sadržaj istraživanja je referiran na polje geodezije, grana pomorska, satelitska i fizikalna geodezija. Tip istraživanja spada u kategoriju ciljanih temeljnih istraživanja s razvojnom i aplikativnom komponentom. Metoda istraživanja je teorijska i empirijska. Sadržaj istraživanja je logični kontinuitet istraživanja obavljen u okviru MZOŠ projekta 007-0000000-2554 (aktivan do 31.12.2013. godine) i projekta „Istraživanje kvalitete referentnih sustava Republike Hrvatske i modernih sustava pozicioniranja realiziranog“ temeljem kratkoročne potpore istraživanju Sveučilišta u Zagrebu u 2016., 2017., 2018. i 2019. godini.

Istraživanja visinskog referentnog sustava

Visinski referentni sustav Republike Hrvatske (HVRS71), definiran i realiziran temeljem visinskog datuma HVD71 i nivelmanske mreže IINVT iz epohe 1970.-1973. godine, podložan je vanjskim utjecajima (geodinamika, recentna gibanja Zemljine kore, djelovanje čovjeka) te stoga određenim svojstvima i osobinama nije posve u skladu s recentnim internacionalnim i europskim znanstvenim standardima definicije i realizacije modernih visinskih referentnih sustava. S tijekom vremena i uslijed vanjskih utjecaja postaje neažuran i dijelom je opterećen različitim sustavnim (sistematskim) utjecajima.

Istraživanja pridonose razumijevanju specifičnih sustavnih utjecaja na visinski referentni sustav Hrvatske na teorijskoj i empirijskoj razini, posebice u kontekstu određivanja relativnih i apsolutnih visina repera i diskretnih točaka topografske površine, uporabi GNSS-a podržanog CROPOS-om u različitim situacijama i s analizama konkretnih prijedloga za nadopunu specifikacija uporabe pojedinih servisa CROPOS-a.

Istraživanja modernih sustava pozicioniranja i navigacije

Uvođenje novog položajnog referetnog sustava Republike Hrvatske omogućilo je široku primjenu modernih tehnologija pozicioniranja i navigacije te kompleksnih mjernih sustava temeljenjih na satelitima i bespilotnim letjelicama te razvoj inteligentnih sustava (transport, poljoprivreda, itd.). Za primjenu GNSS-a, INS-a, digitalnih kamera i drugih senzora bitno je poznavanje performansi pojedinih senzora, odnosno realno ostvarive točnosti i pouzdanosti. U tom kontekstu važna su ciljana istraživanja: sustava za globalnu navigaciju i pozicioniranje, hrvatske permanentne GNSS referentne mreže CROPOS i njenih servisa u specifičnim situacijama, mjernih sustava na besposadnim letjelicama (dronovi) i programskih paketa koji služe za obradu takvih mjerenja. Također, istraživanja povezanosti modernih sustava za prikupljanje prostornih podataka (GNSS, Copernicus, i sl.) s konceptima organizacije prostornih podataka (infrastruktura prostornih podataka (IPP), pametni gradovi i sl.).

Sinergijski utjecaj istraživanja

Neažurnost visinskog, a također i položajnog referentnog sustava, ima neposredne posljedice na praktičnu primjenu modernih tehnologija pozicioniranja i navigacije – globalnih navigacijskih satelitskih sustava (GNSS). Za praktičnu primjenu GNSS-a, odnosno njihovog poboljšanog servisa – permanentne GNSS mreže CROPOS (u Hrvatskoj) potrebno je navedene utjecaje permanentno istraživati i ispitivati performanse CROPOS-a, odnosno kvalitetno matematički i statistički opisati realno ostvarivu točnost i pouzdanost mjerenja pri različitim pojavnostima u radu mreže, odnosno pojavi vanjskih utjecaja. Spoznaje stečene navedenim temeljnim istraživanjima, podloga su za različite aplikativne primjene u području geodezije, geodinamike, geoinformatike, hidrografije, kartografije, GIS-a i IPP-a.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje znanja i vještina u području kvalitete geodetskih referentnih sustava i modernih sustava pozicioniranja.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Obveze studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Literatura

1. obvezna
   1. Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, H, Collins, J (2001): GNSS – Global Navigation Satellite Systems. Springer Verlag ISBN 978-3-211-73017-19, 2008.
   2. Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, H, Wasle, E (2008): GPS Theory and Practice. Springer Verlag ISBN 978-3-7091-6199-9, 2001.
   3. Ključanin, S., Poslončec-Petrić, V., Bačić, Ž. (2018): Osnove infrastrukture prostornih podataka. Izdavač: Dobra knjiga, Sarajevo, 2018.
   4. Narodne novine (2004): Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske 4. kolovoza 2004. (NN 110/04)
   5. Rožić, N., Klak, S., Feil, L.: Zbornik radova 1990.-2000. – in memoriam profesor emeritus dr. sc. Stjepan Klak. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, urednik N. Rožić, ISBN 953-6082-09-8, Zagreb, 2006.
   6. Rožić, N.: Istraživanja 2005.-2015. – Katedra za analizu i obradu geodetskih mjerenja. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, urednik N. Rožić, ISBN 978-953-6082-19-3, Zagreb, 2015.
   7. Rožić, N.: Hrvatski visinski referentni sustav. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, ISBN 978-953-6082-23-0, Zagreb, 2019.
2. dopunska
   1. Department of Defence United States of America (2008): Global Positioning System Standard Positioning Service Performance Standard 4th Edition, September 2008
   2. European GNSS Agency (2016): GNSS User Technology Report, Issue 1. ISBN 978-92-9206-029-9; doi 10.2878/760803
   3. Groves, P.D. (2013): Principles of GNSS, Inertial, and Multisensor Integrated Navigation Systems, 2nd Edition, Artech House Remote Sensing Library, ISBN 978-1608070053
   4. Rožić, N.: Hrvatski transformacijski model visina. Elaborat, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009.
   5. Rožić, N., Bašić, T.: Studija obnove mreže nivelmana visoke točnosti Republike Hrvatske. Ekspertiza, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2013.
   6. Feil, L., Rožić, N.: Prijedlog službenog visinskog datuma Republike Hrvatske. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000.
3. internetski izvori
   1. https://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=007-0000000-2554&period=2007
   2. http://www.cropos.hr/
   3. http://www.euref.eu/
   4. https://www.gsa.europa.eu/
   5. http://www.satgeo.geof.unizg.hr/

Naziv kolegija – projekta: SERVISNO-ORIJENTIRANA KARTOGRAFIJA I GIS

Ime nositelja kolegija – projekta: doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić
Suradnici na kolegiju – projektu: prof. dr. sc. Nada Vučetić, doc. dr. sc. Ivka Kljajić

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Projekt – kolegij uključuje istraživanje i primjenu servisno-orijentiranog pristupa u kartografiji i GIS-u, a posebno uključuje teme:

1. Pronalaženje novih scenarija za primjenu generalizacije geoinformacija u servisno-orijentiranoj kartografiji i GIS-u s ciljem povećanja kvalitete, dostupnosti i komunikacije prostornih podataka.
2. Preispitivanje, te donošenje preporuka i pravila za vizualizaciju geoinformacija prilagođenih za servisno-orijentiranu kartografiju i GIS. Tehnološke barijere koje su postojale u prethodnom razdoblju su savladane, a postojeći i novi mediji poput VR/AR postavljaju nove uvjete na vizualizaciju geoinformacija.
3. Poboljšanje vizualizacije i komunikacije svojstava kartografskih projekcija i geodetskih koordinatnih sustava prema korisnicima, te automatizacija ograničenja u procesima koja proizlaze iz ograničenja kartografskih projekcija i struktura prostornih podataka. Područje kartografskih projekcija je u najvećoj mjeri automatizirano, međutim njihova svojstva, a posebno ograničenja za njihovu upotrebu nisu u dovoljnoj mjeri istražena niti primijenjena. Automatizirani procesi i korisnici trebaju biti obaviješteni ili ograničeni prilikom provedbe operacija koje mogu degradirati kvalitetu ili generirati pogrešne rezultate, a koji proizlaze iz neadekvatne upotrebe kartografskih projekcija i struktura prostornih podataka.
4. Primjena servisno-orijentiranog pristupa u kartografskoj baštini i upravljanju s povijesnim prostornim podacima. Meta-podaci o povijesti skupova podataka kao i sami takvi podaci predstavljaju poseban izazov iz više aspekata, s jedne strane podaci koji pripadaju kartografskoj baštini trebaju se prevesti u suvremene oblike kako bi bili dostupni, a s druge strane povijest podataka i sami podaci koji se generiraju suvremenim tehnologijama (big-data) zahtijevaju nova rješenja koja će osigurati njihovu dostupnost i upotrebljivost.
5. Istraživanje i kreiranje novih sadržaja i usluga u kartografiji i GIS-u temeljem slobodno dostupnih podataka i tehnologija te podataka dostupnih kroz sustav NIPP-a. Dostupnost prostornih podataka i tehnologije otvara mogućnosti za njihovu primjenu koje do sada nisu bile moguće, a ponekad niti zamislive. Osim praćenja razvoja na globalnoj razini, poseban cilj je unaprijediti teoriju i praksu i tehnologije na nacionalnoj razini u području kartografije i GIS-a.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Poznavanje osnovnih komponenti i procesa servisno-orijentiranog pristupa u kartografiji, GIS-u i domeni prostornih podataka općenito.

Modeliranje i primjena servisno-orijentiranog pristupa u rješavanju zadataka i problema u kartografiji i GIS-u.

Upotreba specifičnih tehnoloških alata (softvera) u implementaciji i testiranju rješenja utemeljenih na servisno-orijentiranom pristupu u kartografiji i GIS-u.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. obvezna
   1. Döllner, J., Jobst, M., Schmitz, P. (2018): Service-Oriented Mapping: Changing Paradigm in Map Production and Geoinformation Management, Lecture Notes in Geoinformation and Cartography, Springer
2. dopunska
   1. Naseer, Atif & Aldoobi, Hossam & Alkazemi, Basem. (2015). A Service-oriented Architecture for GIS Applications. 10.5220/0005556501510155.
   2. Aydin, G. (2007): Service Oriented Architecture for Geographic Information Systems Supporting Real Time Data Grids, Dissertation, Indiana University
3. internetski izvori
   1. https://sspinnovations.com/blog/web-gis-service-oriented-architecture-accelerating-change/

Naziv kolegija – projekta: AUTOMATIZACIJA MJERNOG POSTUPKA U LABORATORIJU ZA MJERENJA I MJERNU TEHNIKU GEODETSKOG FAKULTETA, Geodetski fakultet Zagreb

Ime nositelja kolegija – projekta: izv. prof. dr. sc. Mladen Zrinjski

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obavezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obavezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

 Sadržaj kolegija

1. Projekt kalibracijske baze.
2. Horizontalni i vertikalni temperaturni gradijent.
3. Geometrijski i fizikalni parametri geodetskih mjerila.
4. Ispitivanja i umjeravanja geodetskih mjerila.
5. Precizna mjerenja duljina između stupova kalibracijske baze primjenom terestričkih metoda.
6. Precizna mjerenja duljina između stupova kalibracijske baze primjenom satelitskih metoda.
7. Određivanje prostornih koordinata stupova kalibracijske baze primjenom preciznih terestričkih metoda.
8. Određivanje prostornih koordinata stupova kalibracijske baze primjenom preciznih satelitskih metoda.
9. Izjednačenje i ocjena točnosti duljina i koordinata na kalibracijskoj bazi prema metodi najmanjih kvadrata.
10. Analiza pomaka i nagiba stupova kalibracijske baze u karakterističnim vremenskim epohama.
11. Izrada računalnih programa za ispitivanja i umjeravanja geodetskih mjerila.
12. Metoda Monte Carlo.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine); Ishodi učenja

• Analizirati parametre projekta kalibracijske baze s obzirom na posebnosti pojedinih geodetskih mjerila.
• Odrediti horizontalni i vertikalni temperaturni gradijent.
• Odrediti geometrijske i fizikalne parametre geodetskih mjerila.
• Ispitati i umjeriti geodetska mjerila.
• Izmjeriti duljine između stupova kalibracijske baze preciznim terestričkim metodama.
• Izmjeriti duljine između stupova kalibracijske baze preciznim satelitskim metodama.
• Odrediti prostorne koordinate stupova kalibracijske baze preciznim terestričkim metodama.
• Odrediti prostorne koordinate stupova kalibracijske baze preciznim satelitskim metodama.
• Izjednačiti i ocijeniti točnost duljina i koordinata na kalibracijskoj bazi prema metodi najmanjih kvadrata.
• Analizirati pomake i nagibe stupova kalibracijske baze u karakterističnim vremenskim epohama.
• Izraditi računalne programe za ispitivanja i umjeravanja geodetskih mjerila.
• Analizirati rezultate dobivene metodom Monte Carlo.

 Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Obveze studenata

Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata

Literatura

1. obvezna
   1. Benčić, D., Solarić, N. (2008): Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici, Školska knjiga, Zagreb.
   2. Deumlich, F., Staiger, R. (2002): Instrumentenkunde der Vermessungstechnik, IX. Ausgabe, Herbert Wichmann Verlag, Heidelberg.
   3. Feil, L. (1990): Teorija pogrešaka i račun izjednačenja – drugi dio, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   4. Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, H., Wasle, E. (2008): GNSS – Global Navigation Satellite Systems – GPS, GLONASS, Galileo and more, Springer-Verlag, Wien – New York.
   5. Pavlić, I. (1970): Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb.
   6. Rožić, N. (2007): Računska obrada geodetskih mjerenja, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   7. Rüeger, J. M. (1996): Electronic Distance Measurement, An Intruduction, Fourth edition, Springer-Verlag, Berlin-Heidelberg.
   8. Solarić, N., Solarić, M., Benčić, D. (1992): Projekt i izgradnja kalibracijske baze Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Geodetski list, 1, 7–25.
   9. Zrinjski, M. (2010): Definiranje mjerila kalibracijske baze Geodetskog fakulteta primjenom preciznog elektrooptičkog daljinomjera i GPS-a, doktorski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
2. dopunska
   1. Ahola, J., Koivula, H., Jokela, J. (2008): GPS Operations at Olkiluoto, Kivetty and Romuvaara in 2007, Working Report 2008-35, Posiva Oy, Olkiluoto, Finland.
   2. AVN (2004): Einweihung der Landeskalibrierstrecke Berlin am 22.06.2004, Allgemeine Vermessungs-Nachrichten, Vol. 111, No. 10, 369.
   3. Benčić, D. (1990): Geodetski instrumenti, Školska knjiga, Zagreb.
   4. Ïnal, C., Sanlioglu, Ï., Yigit, C. Ö. (2008): Scaling of EDM calibration baselines by GPS and controlling of EDM parameters, Survey Review, Vol. 40, No. 309, 3, 304–312.
   5. Jokela, J., Häkli, P. (2006): Current Research and Development at the Nummela Standard Baseline, Proceedings of the XXIII International FIG Congress, Bavarian State Office for Surveying and Geo Information, Munich, Germany, October 8–13, 1–15.
   6. Jokela, J., Poutanen, M., Zhao, J. Z., Pei, W. L., Hu, Z. Y., Zhang, S. S. (2000): The Chengdu Standard Baseline, Publications of the Finnish Geodetic Institute, Kirkkonummi, No. 130, 46 p.
   7. Jokela, J., Häkli, P., Ahola, J., Būga, A., Putrimas, R. (2009): On Traceability of Long Distances, XIX IMEKO World Congress – Fundamental and Applied Metrology, IMEKO, Lisbon, Portugal, September 6–11, 1882–1887.
   8. Rožić, N. (1993): Repetitorij i zbirka zadataka iz teorije pogrešaka i računa izjednačenja, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
3. internetski izvori
   1. Hrvatski zavod za norme, http://www.hzn.hr/.
   2. International Organization for Standardization, http://www.iso.org/.

Naziv kolegija – projekta: Razvoj metode umjeravanja horizontalnih krugova teodolita

Ime nositelja kolegija – projekta: prof. dr. sc. Đuro Barković
Suradnici na kolegiju – projektu:   prof. emeritus dr. sc. Nikola Solarić, doc. dr. sc. Loris Redovniković, dr. sc. Iva Odak

• Godina/Semestar: 1/I
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 4 (S)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

• Godina/Semestar: 1/II
• Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
• Broj sati tjedno: 6 (R)
• Jezik izvođenja kolegija – projekta: hrvatski
• ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 15

Opis/sadržaj kolegija

Znanstveno mjeriteljstvo i Zakon o mjeriteljskoj djelatnosti. Ispitivanje i umjeravanje geodetskih instrumenata. Nacionalne i međunarodne norme za ispitivanje i umjeravanje geodetskih instrumenata. Suvremeni geodetski instrumenti i potreba njihovog ispitivanja i umjeravanja. Znanstveni mjeriteljski laboratorij za geodetske instrumente. Instrumenti i uređaji za ispitivanje i umjeravanje geodetskih instrumenata i opreme. Automatizirane metode ispitivanja i umjeravanja geodetskih instrumenata i opreme (komparatori). Važnost određivanja (mjerenja) horizontalnih kutova u geodetskim poslovima. Razvoj mjernih postupaka i metoda umjeravanja horizontalnih krugova teodolita. Komparatori horizontalnih krugova teodolita.  Osnovni dijelovi komparatora. Autokolimator i višestrana prizma. Kružni i savitljivi linearni (kutni) enkoderi. Servo motori (uređaji za automatizirani i predefinirani pomak). Automatizacija mjernog postupka. Softver za prikupljanje i obradu mjerenja. Probna umjeravanja horizontalnih krugova teodolita. Umjeravanje komparatora i kontrola postupka umjeravanja. Kontrola kvalitete s procjenom i iskazivanjem mjerne nesigurnosti.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Student će nakon uspješno položenog ispita steći znanje o suvremenim geodetskim instrumentima te o njihovom ispitivanju i umjeravanju automatiziranim metodama na posebno razvijenim instrumentima i uređajima za ispitivanja i umjeravanja. Znat će se služiti najnovijim razvijenim automatiziranim metodama mjerenja u geodeziji. Osim toga steći će uvid u moguća nova poboljšanja u području automatiziranih geodetskih metoda mjerenja.

Uspješnim razvojem metode umjeravanja horizontalnih krugova teodolita i geodetskih mjernih stanica omogućit će se periodično umjeravanje mjernih instrumenata – teodolita i geodetskih mjernih stanica (total stations) u skladu sa Zakonom o mjeriteljstvu i pripadajućim nacionalnim (HR) i međunarodnim (ISO, EN) normama.

Laboratorij za mjerenja i mjernu tehniku Geodetskog fakulteta pružao bi jedinstvenu uslugu umjeravanja horizontalnih krugova teodolita u Republici Hrvatskoj.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Obveze studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata (staviti kvačicu ✓ u odgovarajuća polja)

Literatura

1. obvezna
   1. Barković, Đ. (2002): Komparacija nivelmanskih letava pomoću inkrementalne mjerne letve, Doktorska disertacija, Geodetski fakultet, Zagreb.
   2. Benčić, D., Solarić, N. (2008): Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici, Školska knjiga, Zagreb.
   3. Bručas, D. (2008): Development and research of the test bench for the angle calibration of geodetic instruments, Vilnius Gedimas Technical University, Vilnius.
   4. Deumlich, F., Staiger, R. (2002): Instrumentenkunde der Vermessungstechnik, IX. izdanje, Herbert Wichmann Verlag, Heidelberg.
   5. Pavlić, I. (1970): Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb.
   6. Rožić, N. (2007): Računska obrada geodetskih mjerenja, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
2. dopunska
   1. Deumlich, F. (1982): Surveying Instruments, Walter de Gruyter, Berlin, New York.
   2. Haškova, V., Liptak, M. (2011): Processing of calibration measurements on EZB-3, Slovak journal of civil engineering, Vol. XIX, No. 4, 18-23.
   3. Ježko, J. (2014): Calibration of surveying instruments and tools – means to the quality increase of deformation measurements, Journal of Sustainable Mining, 13(4), 17-22.
   4. Martin, D. G. (2009): High precision angle calibration for spherical measurement systems, Universtiy of Warwick, School of Engineering, Warwick.
   5. Šiaudinyte, L. (2014): Research and development of methods and instrumentation for the calibration of vertical angle measuring systems of geodetic instruments, Vilnius Gedimas Technical University, Vilnius.
3. internetski izvori
   1. http://www.hzn.hr/
   2. http://www.dzm.hr/
   3. http://www.atechauthority.com/pdf/Angle_Encoders_with_Integral_Bearing_Nov_ 2010.pdf#page=36
   4. http://wrap.warwick.ac.uk/2775/1/WRAP_THESIS_Martin_2009.pdf
   5. http://dspace.vgtu.lt/bitstream/1/1772/1/2266-M_Siaudinytes_2%20in%201.pdf

• Natječaj za upis na doktorski studij i specijalistički studij Geodezija i geoinformatika za ak. god. 2023./2024.