Font Dyslexic Kontrast

ZATVORI

Doktorski studij Geodezija i geoinformatika

This post is also available in: English (Engleski)

Izvedbeni plan


Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ustrojava i izvodi doktorski studij Geodezija i geoinformatika iz područja tehničkih znanosti, znanstvenog polja geodezija, te provodi postupak za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz tog polja.

Doktorski studij održava se putem znanstvenoistraživačkog rada i nastave, a organiziran je prema ECTS bodovnom sustavu, koji se temelji na sljedećim načelima:

Završetkom studija stječe se naziv odnosno stupanj doktora znanosti u područja tehničkih znanosti (dr. sc. tech.), polje geodezija.

Doktorski studij traje tri godine (šest semestara), a završava izradom i obranom doktorskog rada.

U prvom semestru polaznici upisuju 2 od ponuđena 3 predmeta (20 ECTS) i jedan projekt-seminar po izboru (10 ECTS) – ukupno 30 ECTS bodova.

U drugom semestru polaznici upisuju 2 projekta-radionice po izboru – ukupno 30 ECTS bodova. U sklopu projekta-radionice polaznici trebaju javno, pred nastavnicima i polaznicima doktorskog studija, kao i ostalim zainteresiranima, prezentirati zadanu temu. Do kraja drugog semestra polaznici trebaju odabrati i prijaviti temu doktorskog rada.

Početak studijskog programa koji se sastoji od istraživačkog rada polaznika iz područja doktorskog rada i ostalih obveznih i izbornih aktivnosti. Ove aktivnosti potvrđuje mentor upisom u indeks, s pripadajućim ECTS bodovima. Tijekom trećeg semestra polaznici su dužni pristupiti Javnoj obrani teme doktorskog rada (10 ECTS bodova).

Tijekom preostala tri semestra polaznici trebaju prikupiti ECTS bodove ispunjavanjem obveznih i izbornih aktivnosti:

Doktorski studiji izvode se sukladno Pravilniku o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (2016) i Pravilniku o sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2019). Svi postupci vezani uz prijavu i odobravanje teme doktorskog rada, te njegovu izradu, ocjenu i obranu regulirani su sveučilišnim obrascima koji se mogu naći na mrežnim stranicama Doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Preuzmite obrasce

Za sve ostale informacije obratite se izv. prof. dr. sc. Ivanu Razumoviću.

STUDIJSKE AKTIVNOSTI PO POJEDINIM SEMESTRIMA I BROJ ECTS BODOVA

Semestar Aktivnost ECTS
I* 2 predmeta 20
1 Projekt – seminar 10
II 2 Projekt – radionice 30
III** Istraživački rad 30
IV*** Istraživački rad 30
V** Istraživački rad 30
VI**** Završna izrada doktorskog rada 30
Ukupno 180

TS

* U prvom semestru umjesto 2 predmeta i 1 Projekt – seminar mogu se upisati 3 predmeta, što ukupno iznosi 30 ECTS bodova.

** U trećem i petom semestru student/ica ostvaruje 3 od 30 ECTS bodova po semestru  javnom  prezentacijom rezultata projekata i istraživanja koje je realizirao/la u prethodnoj ak. god. tijekom tjedna izvođenja nastave na prvom semestru PDS-a.

** U četvrtom semestru student/ica ostvaruje 6 od 30 ECTS bodova sudjelovanjem i prezentacijom vlastitog istraživanja na Međunarodnom doktorskom seminaru Geodetskog fakulteta.

*** U šestom semestru student/ica ostvaruje 10 od 30 ECTS bodova objavom ili prihvaćenog za objavljivanje najmanje jednog međunarodno recenziranog znanstvenog rada, tematski vezanog za doktorsko istraživanje (u kojem je prvi autor), sukladno članku 8. stavak 4. Pravilnika o poslijediplomskom doktorskom studiju geodezije i geoinformatike Geodetskog fakulteta.

POPIS PREDMETA I PROJEKATA I NOSITELJA

Popis predmeta i nositelja predmeta

Nositelji Predmeti
Izv. prof. dr. sc. Ivka Kljajić
Prof. dr. sc. Željko Bačić
Metode znanstvenog rada
Izv. prof. dr. sc. Marko Pavasović
Izv. prof. dr. sc. Ivan Razumović
Matematičko-statističke metode u geodeziji
Prof. dr. sc. Damir Medak
Prof. dr. sc. Miodrag Roić
Formalne metode u geoinformatici

Popis projekata i nositelja projekata

Nositelji Projekti
Izv. prof. dr. sc. Mateo Gašparović Procjena dugotrajnog učinka klimatskih i antropogenih utjecaja na prostorno-vremensku dinamiku vegetacijskog pokrova u Hrvatskoj korištenjem satelitskih opažanja (ALCAR) – HRZZ
Prof. dr. sc. Damir Medak Integracija viševremenskih optičkih i radarskih podataka mikrosatelita za detekciju promjena zemljišnog pokrova (FORMAT) – HRZZ
Izv. prof. dr. sc. Mateo Gašparović Automatsko praćenje urbanizacije za procjenu rizika metodama daljinskih istraživanja (RS4RISK) – ESA
Izv. prof. dr. sc. Mateo Gašparović Metoda predviđanja prikladnosti poljoprivrednog zemljišta na temelju podataka programa Copernicus za soju (CropSuit) – ESA
Izv. prof. dr. sc. Rinaldo Paar Multisenzorski pristup sustavima monitoringa građevina
Prof. dr. sc. Miodrag Roić 4D upravljanje zemljištem i katastar
Izv. prof. dr. sc. Mario Miler Geoprostorna analiza podataka zračnog snimanja LIDAR tehnologijom
Prof. dr. sc. Mladen Zrinjski Automatizacija mjernog postupka u Laboratoriju za mjerenja i mjernu tehniku Geodetskog fakulteta
Izv. prof. dr. sc. Mateo Gašparović Napredne metode fotogrametrije i daljinskih istraživanja za praćenje promjena u okolišu (RS4ENVIRO)
Prof. dr. sc. Damir Medak Metode strojnog učenja u geoinformatici i daljinskim istraživanjima
Izv. prof. dr. sc. Andrija Krtalić Prikupljanje, obrada i vizualizacija prostornih podataka
Prof. dr. sc. Robert Župan Kartografski procesi u geovizualizaciji, fotogrametriji i daljinskim istraživanjima
Izv. prof. dr. sc. Marko Pavasović Multisenzorski pristup pri određivanju pomaka Zemljine kore, servisno orijentirana kartografija i visokovrijedni skupovi podataka
Prof. dr. sc. Đuro Barkovićć Razvoj metoda umjeravanja krugova teodolita
Prof. dr. sc. Željko Bačić Istraživanje kvalitete referentnih sustava i izazovi primjene PNT sustava

POPIS I OPIS KOLEGIJA

Oznake: P – predavanje, S – seminar, R – radionica


Naziv kolegija: METODE ZNANSTVENOG RADA

Ime nositelja kolegija: Izv. prof. dr. sc. Ivka Kljajić
Suradnik u nastavi: 

  • Godina/semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Pojam i klasifikacija metodologije znanstvenog istraživanja. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda. Induktivna i deduktivna metoda. Metoda analize i sinteze. Metoda apstrakcije i konkretizacije. Metoda generalizacije i specijalizacije. Metoda dokazivanja i opovrgavanja. Metoda klasifikacije. Metoda deskripcije. Metoda kompilacije. Komparativna metoda. Statistička metoda: relevantna obilježja statističkih metoda, metoda uzoraka, grafičko prikazivanje statističkih podataka. Matematička metoda. Metoda modeliranja. Kibernetička metoda. Eksperimentalna metoda. Povijesna metoda. Teorija sustava kao metoda. Aksiomatska metoda. Empirijska metoda. Metoda anketiranja. Metoda promatranja. Metoda brojenja. Metoda mjerenja. Delfi metoda. Ostale znanstvene metode. Tehnologija znanstvenog istraživanja: uočavanje znanstvenog problema i njegova formulacija, postavljanje hipoteze. Kako prikupiti, obraditi i objaviti rezultate istraživanja.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Ovladavanje različitim metodama znanstvenog istraživanja, posebno onim koje imaju najveću primjenu u geodeziji, geoinformatici i srodnim granama.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili

ocjenjivanje aktivnosti

Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Novak, D.: Profesionalizacija doktorske izobrazbe – vodič za mentore i doktorande. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2016.
    2. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Ekonomski fakultet, Rijeka 1998.
  2. dopunska
    1. Jakobović, Z.: Pisanje i uređivanje stručnih i znanstvenih publikacija, Kiklos – Krug knjige d.o.o., Zagreb, 2013.
    2. Silobrčić, V.: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Medicinska naklada, Zagreb 1998.
    3. Žugaj, M. Osnove znanstvenog i stručnog rada. Zagreb r.o. za grafičku djelatnost, Samobor 1989
  3. internetski izvori
    1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica https://www.nsk.hr/

Naziv kolegija: METODE ZNANSTVENOG RADA

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Željko Bačić
Suradnik u nastavi: 

  • Godina/semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj sati tjedno: 2 (P) +2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Pojam i klasifikacija metodologije znanstvenog istraživanja. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda. Induktivna i deduktivna metoda. Metoda analize i sinteze. Metoda apstrakcije i konkretizacije. Metoda generalizacije i specijalizacije. Metoda dokazivanja i opovrgavanja. Metoda klasifikacije. Metoda deskripcije. Metoda kompilacije. Komparativna metoda. Statistička metoda: relevantna obilježja statističkih metoda, metoda uzoraka, grafičko prikazivanje statističkih podataka. Matematička metoda. Metoda modeliranja. Kibernetička metoda. Eksperimentalna metoda. Povijesna metoda. Teorija sustava kao metoda. Aksiomatska metoda. Empirijska metoda. Metoda anketiranja. Metoda promatranja. Metoda brojenja. Metoda mjerenja. Delfi metoda. Ostale znanstvene metode. Tehnologija znanstvenog istraživanja: uočavanje znanstvenog problema i njegova formulacija, postavljanje hipoteze. Kako prikupiti, obraditi i objaviti rezultate istraživanja.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Ovladavanje različitim metodama znanstvenog istraživanja, posebno onim koje imaju najveću primjenu u geodeziji, geoinformatici i srodnim granama.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocijenjivanje aktivnosti Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Novak, D.: Profesionalizacija doktorske izobrazbe – vodič za mentore i doktorande. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2016.
    2. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Ekonomski fakultet, Rijeka 1998.
  2. dopunska
    1. Jakobović, Z.: Pisanje i uređivanje stručnih i znanstvenih publikacija, Kiklos – Krug knjige d.o.o., zagreb, 2013.
    2. Silobrčić, V.: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Medicinska naklada, Zagreb 1998.
    3. Žugaj, M. Osnove znanstvenog i stručnog rada. Zagreb r.o. za grafičku djelatnost, Samobor 1989.
  3. internetski izvori
    1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica (https://www.nsk.hr/)

Naziv kolegija: MATEMATIČKO-STATISTIČKE METODE U GEODEZIJI

Imena nositelja kolegija: Izv. prof. dr. sc. Marko Pavasović
Suradnik u nastavi: 

  • Godina/Semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Teorija linearne procjene. Stohastički model. Ocjena točnosti veličina iz modela izjednačenja. Lokalni kriteriji za ocjenu točnosti. Globalni kriteriji za ocjenu točnosti. Statistički postupci za otkrivanje grubih i sistematskih pogrešaka. Problematika datuma. Transformacije. Modeli za transformaciju prostornih koordinata. Procjena parametara transformacije.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje znanja i vještina u uporabi matematičko-statističkih metoda u geodeziji.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili  ocijenjivanje aktivnosti Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Vermeer, M. Physical geodesy. Aalto University School of Engineering Department of Built Environment, Helsinki, Finland, 2020.
    2. Vermeer, M. Geodesy, the science underneath. Aalto University School of Engineering Department of Built Environment, Helsinki, Finland, 2019.
    3. Vermeer, M. Statistical methods ing geodesy. Aalto University School of Engineering Department of Built Environment, Helsinki, Finland.
    4. Ghilani, C. D. & Wolf, P. R. Adjustment computations spatial dana analysis, 4th edition. John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, 2006.
  2. dopunska
    1. Borre, K. (Ed.): Mathematical Foundation of Geodesy, Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2006.
    2. Webster, R., Oliver, M. A. Geostatistics for Environmental Scientists, 2nd Edition, Wiley Library 2008.
  3. internetski izvori
    • dostupni znanstveni radovi

Naziv kolegija: MATEMATIČKO-STATISTIČKE METODE U GEODEZIJI

Imena nositelja kolegija: Izv. prof. dr. sc. Ivan Razumović
Suradnik u nastavi: prof. dr. sc. Nevio Rožić

  • Godina/Semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Teorija linearne procjene. Funkcija procjene, utjecajna funkcija i funkcija zanemarivanja. Modeli robusne procjene parametara. Stohastički model. Određivanje funkcije procjene. Različite procjene. Svojstva robusne procjene. Procjena kvalitete. Ocjena točnosti veličina iz modela izjednačenja. Lokalni kriteriji za ocjenu točnosti. Globalni kriteriji za ocjenu točnosti. Analiza pouzdanosti geodetskih mjerenja. Uvođenje kriterija pouzdanosti. Statistički postupci za otkrivanje grubih i sistematskih pogrešaka. Problematika datuma. Transformacije. Modeli za transformaciju koordinata. Procjena parametara transformacije. Robusna transformacija. Prilagodba uz očuvanje fiksnih točaka. Regresija. Kriging. Funkcije kovarijanci. Kolokacija po najmanjim kvadratima.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje razumijevanja, znanja i vještina u uporabi matematičko-statističkih metoda u geodeziji.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili  ocijenjivanje aktivnosti Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Rožić, N., Razumović, I.: Geodezija i geokinematika. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb 2024.
    2. Niemeyer, W.: Ausgleichungsrechnung. de Gruyter Lehrbuch. Berlin, New York 2002.
    3. Teunissen, P J G.: Adjustment theory. Delft University Press 2000.
    4. Moriz, H.: Advanced Physical Geodesy, Wichman Verlag, Karlsruhe 1989.
  2. dopunska
    1. Feil, L.: Analiza pouzdanosti geodetskih mjerenja. Interna skripta. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet Zagreb 2001.
    2. Rožić, N.: Istraživanja 2005.-2015. – Katedra za analizu i obradu geodetskih mjerenja. Geodetski fakultet, Zagreb, 2015.
  3. internetski izvori
    1. Znanstveni projekt “Visinska kinematika i dinamika kontinentalne Hrvatske”
      https://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=007-0000000-2554&period=2007

Naziv kolegija: FORMALNE METODE U GEOINFORMATICI

Ime nositelja kolegija: prof. dr. sc. Damir Medak  

  • Godina/Semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Ontologija i epistemologija prostora. Teorija kategorija. Formalna logika. Teorija baza podataka. Predikatni račun. Prikaz prostornih obilježja i odnosa u predikatnom računu. Binarne topološke relacije: metoda 9 presjeka, poopćenje ravninskog slučaja na trodimenzionalni prostor. Algebarske specifikacije prostornih podataka. Apstraktni tipovi podataka. Funkcionalno programiranje. Objektno programiranje. Klase kao višedimenzionalne algebre u modeliranju tipova prostornih objekata. Algebarski modeli operacija i ponašanje objektnih klasa. Modeliranje sustava i aplikacija. Otvorena specifikacija za interoperabilnost geopodataka. Open Geospatial Consortium (OGC) i ISO TC 211: formaliziranje standarda za prostorne podatke. Jezici za opis geoinformacija.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Razumijevanje znanstvenih temelja geoinformatike, ovladavanje programskom podrškom za samostalno istraživanje znanstvenih problema vezanih uz prostorne podatke, njihovu semantiku, interoperabilnost, obradu i vizualizaciju.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili  ocjenjivanje aktivnosti Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Haigh, A. (2001): Object-Oriented Analysis & Design, Osborne / McGraw-Hill.
    2. Worboys, M. and M. Duckham (2003): GIS – a Computing Perspective, Second Edition. CRC Press.
    3. Rugg, D., Egenhofer, M. and W. Kuhn (1997): Formalizing Behavior of Geographic Feature Types. Geographical Systems, Vol. 4, No. 2, 159-179.
    4. Egenhofer, M. and J. Herring (1998): Categorizing Binary Topological Relations Between Regions, Lines, and Points in Geographic Databases. Report.
  2. dopunska
    1. Bartelme, N. (2000): Geoinformatik – Modelle, Strukturen, Funktionen. Treće izdanje. Springer Verlag.
    2. Egenhofer, M. (2005): Spherical Topological Relations. Journal on Data Semantics. Vol. 2, 2005.
  3. internetski izvori
    Web stranice o teoriji geoinformacijskih sustava

    1. www.haskell.org
    2. www.opengis.org.

Naziv kolegija: FORMALNE METODE U GEOINFORMATICI

Ime nositelja kolegija: prof. dr. sc. Miodrag Roić

  • Godina/Semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Ontologija i epistemologija prostora. Teorija kategorija. Formalna logika. Teorija baza podataka. Predikatni račun. Prikaz prostornih obilježja i odnosa u predikatnom računu. Binarne topološke relacije: metoda 9 presjeka, poopćenje ravninskog slučaja na trodimenzionalni prostor. Algebarske specifikacije prostornih podataka. Apstraktni tipovi podataka. Funkcionalno programiranje. Objektno programiranje. Klase kao višedimenzionalne algebre u modeliranju tipova prostornih objekata. Algebarski modeli operacija i ponašanje objektnih klasa. Modeliranje sustava i aplikacija. Otvorena specifikacija za interoperabilnost geopodataka. Open Geospatial Consortium (OGC) i ISO TC 211: formaliziranje standarda za prostorne podatke. Jezici za opis geoinformacija.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Razumijevanje znanstvenih temelja geoinformatike, ovladavanje programskom podrškom za samostalno istraživanje znanstvenih problema vezanih uz prostorne podatke, njihovu semantiku, interoperabilnost, obradu i vizualizaciju.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili  ocjenjivanje aktivnosti Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Haigh, A. (2001): Object-Oriented Analysis & Design, Osborne / McGraw-Hill.
    2. Worboys, M. and M. Duckham (2003): GIS – a Computing Perspective, Second Edition. CRC Press.
    3. Rugg, D., Egenhofer, M. and W. Kuhn (1997): Formalizing Behavior of Geographic Feature Types. Geographical Systems, Vol. 4, No. 2, 159-179.
    4. Egenhofer, M. and J. Herring (1998): Categorizing Binary Topological Relations Between Regions, Lines, and Points in Geographic Databases. Report.
  2. dopunska
    1. Bartelme, N. (2000): Geoinformatik – Modelle, Strukturen, Funktionen. Treće izdanje. Springer Verlag.
    2. Egenhofer, M. (2005): Spherical Topological Relations. Journal on Data Semantics. Vol. 2, 2005.
  3. internetski izvori
    Web stranice o teoriji geoinformacijskih sustava

    1. www.haskell.org
    2. www.opengis.org.

 

Međunarodni doktorski seminar Geodetskog fakulteta IDS3Geo

Podijelite na:

Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda webstranice slažete se s uvjetima korištenja. Kliknite ovdje i saznajte više informacija.Close