Font Dyslexic Kontrast

ZATVORI

Poslijediplomski doktorski studij

This post is also available in: English (Engleski)

Izvedbeni plan


Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ustrojava i izvodi Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike iz područja tehničkih znanosti, znanstvenog polja geodezija, te provodi postupak za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz tog polja.

Poslijediplomski doktorski studij održava se putem znanstvenoistraživačkog rada i nastave, a organiziran je prema ECTS bodovnom sustavu, koji se temelji na sljedećim načelima:

Završetkom studija stječe se naziv odnosno stupanj doktora znanosti (dr. sc.) iz područja tehničkih znanosti, polje geodezija.

Poslijediplomski doktorski studij traje tri godine (šest semestara), a završava izradom i obranom doktorskog rada.

U prvom semestru polaznici upisuju 2 od ponuđena 3 predmeta (20 ECTS) i jedan projekt-seminar po izboru (10 ECTS) – ukupno 30 ECTS bodova.

U drugom semestru polaznici upisuju 2 projekta-radionice po izboru – ukupno 30 ECTS bodova. U sklopu projekta-radionice polaznici trebaju javno, pred nastavnicima i polaznicima doktorskog studija, kao i ostalim zainteresiranima, prezentirati zadanu temu. Do kraja drugog semestra polaznici trebaju odabrati i prijaviti temu doktorskog rada.

Početak studijskog programa koji se sastoji od istraživačkog rada polaznika iz područja doktorskog rada i ostalih obveznih i izbornih aktivnosti. Ove aktivnosti potvrđuje mentor upisom u indeks, s pripadajućim ECTS bodovima. Tijekom trećeg semestra polaznici su dužni pristupiti Javnoj obrani teme doktorskog rada (10 ECTS bodova).

Tijekom preostala tri semestra polaznici trebaju prikupiti ECTS bodove ispunjavanjem obveznih i izbornih aktivnosti:

Sveučilišni doktorski studiji izvode se sukladno Pravilniku o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (2016) i Pravilniku o sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2019). Svi postupci vezani uz prijavu i odobravanje teme doktorskog rada, te njegovu izradu, ocjenu i obranu regulirani su sveučilišnim obrascima koji se mogu naći na mrežnim stranicama Doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Preuzmite obrasce

Za sve ostale informacije obratite se izv. prof. dr. sc. Ivanu Razumoviću.

STUDIJSKE AKTIVNOSTI PO POJEDINIM SEMESTRIMA I BROJ ECTS BODOVA

Semestar Aktivnost ECTS
I* 2 predmeta 20
1 Projekt – seminar 10
II 2 Projekt – radionice 30
III** Istraživački rad 30
IV*** Istraživački rad 30
V** Istraživački rad 30
VI**** Završna izrada doktorskog rada 30
Ukupno 180

TS

* U prvom semestru umjesto 2 predmeta i 1 Projekt – seminar mogu se upisati 3 predmeta, što ukupno iznosi 30 ECTS bodova.

** U trećem i petom semestru student/ica ostvaruje 3 od 30 ECTS bodova po semestru  javnom  prezentacijom rezultata projekata i istraživanja koje je realizirao/la u prethodnoj ak. god. tijekom tjedna izvođenja nastave na prvom semestru PDS-a.

** U četvrtom semestru student/ica ostvaruje 6 od 30 ECTS bodova sudjelovanjem i prezentacijom vlastitog istraživanja na Međunarodnom doktorskom seminaru Geodetskog fakulteta.

*** U šestom semestru student/ica ostvaruje 10 od 30 ECTS bodova objavom ili prihvaćenog za objavljivanje najmanje jednog međunarodno recenziranog znanstvenog rada, tematski vezanog za doktorsko istraživanje (u kojem je prvi autor), sukladno članku 8. stavak 4. Pravilnika o poslijediplomskom doktorskom studiju geodezije i geoinformatike Geodetskog fakulteta.

POPIS PREDMETA I PROJEKATA I NOSITELJA

Popis predmeta i nositelja predmeta

Nositelji Predmeti
Prof. dr. sc. Boško Pribičević

Doc. dr. sc. Ivka Kljajić

Metode znanstvenog rada
Prof. dr. sc. Tomislav Bašić

Prof. dr. sc. Nevio Rožić

Matematičko-statističke metode u geodeziji
Prof. dr. sc. Damir Medak

Prof. dr. sc. Miodrag Roić

Formalne metode u geoinformatici

Popis projekata i nositelja projekata

Nositelji Projekti
prof. dr. sc. Damir Medak Geoprostorno praćenje zelene infrastrukture na temelju terestričkih, zračnih i satelitskih snimaka (GEMINI) – HRZZ
prof. dr. sc. Boško Pribičević Istraživanje recentnih regionalnih i lokalnih geodinamičkih procesa na području Republike Hrvatske primjenom suvremenih satelitskih geodetskih metoda (GEOMSAT) – HRZZ
prof. dr. sc. Boško Pribičević HIDROLAB – Integrirani hidrografski sustav za održivi razvoj morskog ekosustava
doc. dr. sc. Ana Kuveždić Divjak Twinning Open Data Operational
prof. dr. sc. Boško Pribičević i izv. prof. dr. sc. Almin Đapo Climate cHallenges on coAstal and traNsitional chanGing arEas: WEaving a Cross- Project Adriatic REsponse – CHANGE WE CARE
prof. dr. sc. Damir Medak Metode strojnog učenja u geoinformatici i daljinskim istraživanjima
izv. prof. dr. sc. Robert Župan Kartografski procesi u geovizualizaciji, fotogrametriji i daljinskim istraživanjima
doc. dr. sc. Mateo Gašparović Napredne metode fotogrametrije i daljinskih istraživanja za praćenje promjena u okolišu (RS4ENVIRO)
prof. dr. sc. Mario Brkić Praćenje geomagnetske informacije
izv. prof. dr. sc. Almin Đapo Geodetsko geodinamička istraživanja u području Dinarida
izv. Prof. dr. sc. Mladen Zrinjski Automatizacija mjernog postupka u Laboratoriju za mjerenja i mjernu tehniku Geodetskog fakulteta
doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić Servisno-orijentirana kartografija i GIS
Prof. dr. sc. Đuro Barković Razvoj metode umjeravanja horizontalnih krugova teodolita
Prof. dr. sc. Nevio Rožić Istraživanje kvalitete referentnih sustava Republike Hrvatske i modernih sustava pozicioniranja

POPIS I OPIS KOLEGIJA

Oznake: P – predavanje, S – seminar, R – radionica


Naziv kolegija: METODE ZNANSTVENOG RADA

Ime nositelja kolegija: prof. dr. sc. Boško Pribičević
Suradnik u nastavi: izv. prof. dr. sc Almin Đapo

  • Godina/semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj tjedana po semestru/broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Pojam znanosti i uloga znanosti u društvu. Razvoj znanosti kroz povijest. Suvremena znanost. Znanstvena istraživanja i znanstvene metode. Predmeti znanstvenog istraživanja. Projekt znanstvenog istraživanja. Uloga paradigmi u znanosti. Klasificiranje znanstvenih metoda. Pojam, vrste i testiranje hipoteza. Metodologija istraživanja. Pisanja seminarskih radova, kritičkih prikaza i znanstvenih izvještaja. Prezentacijske tehnike. Izrada doktorske disertacije. Bitni elementi doktorske disertacije. Izvorni znanstveni doprinosi. Vrste publikacija. Prikupljanje gradiva za znanstveni rad. Pretraživanje online baza podataka. Pretraživanje literature u tiskanim publikacijama. Bitna obilježja znanstvenih članaka. Međunarodna klasifikacija znanstvenih časopisa. Kompozicija znanstvenih članaka. Citiranje literature i bibliografija. Zaštita intelektualnih vlasništva.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Sposobnost kritičke analize, evaluacije i sinteze novih kompleksnih ideja; sposobnost prezentacije svojih zaključaka i rezultata originalnog istraživanja stručnoj i općoj publici na jasan i efektivan način; kontinuirano napredovanje u primijenjenom istraživanju i razvoju novih tehnika, ideja i pristupa.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili

ocjenjivanje aktivnosti

Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Žugaj, M., Osnove znanstvenog i stručnog rada, RO “Zagreb”, Samobor, 1989., XVI + 439 str.
    2. Stojanovski, J.: Online baze podataka –Priručnik za pretraživanje, 2.izd., CARNet,
    3. Zagreb (2007) – dostupno na web adresi: http://www.online-baze.hr/priručnik
  2. dopunska
    1. Taboršak, D. (2007): Metodologija izrade znanstveno-istraživačkog rada, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
  3. internetski izvori
    1. http://www.online-baze.hr
    2. http://bib.irb.hr/
    3. http://zprojekti.mzos.hr/Home_hr.htm

Naziv kolegija: METODE ZNANSTVENOG RADA

Ime nositelja kolegija: doc. dr. sc. Ivka Kljajić

  • Godina/semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj sati tjedno: 2 (P) +2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Pojam i klasifikacija metodologije znanstvenog istraživanja. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda. Induktivna i deduktivna metoda. Metoda analize i sinteze. Metoda apstrakcije i konkretizacije. Metoda generalizacije i specijalizacije. Metoda dokazivanja i opovrgavanja. Metoda klasifikacije. Metoda deskripcije. Metoda kompilacije. Komparativna metoda. Statistička metoda: relevantna obilježja statističkih metoda, metoda uzoraka, grafičko prikazivanje statističkih podataka. Matematička metoda. Metoda modeliranja. Kibernetička metoda. Eksperimentalna metoda. Povijesna metoda. Teorija sustava kao metoda. Aksiomatska metoda. Empirijska metoda. Metoda anketiranja. Metoda promatranja. Metoda brojenja. Metoda mjerenja. Delfi metoda. Ostale znanstvene metode. Tehnologija znanstvenog istraživanja: uočavanje znanstvenog problema i njegova formulacija, postavljanje hipoteze. Kako prikupiti, obraditi i objaviti rezultate istraživanja.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Ovladavanje različitim metodama znanstvenog istraživanja, posebno onim koje imaju najveću primjenu u geodeziji, geoinformatici i srodnim granama.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocijenjivanje aktivnosti Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Novak, D.: Profesionalizacija doktorske izobrazbe – vodič za mentore i doktorande. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2016.
    2. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Ekonomski fakultet, Rijeka 1998.
  2. dopunska
    1. Jakobović, Z.: Pisanje i uređivanje stručnih i znanstvenih publikacija, Kiklos – Krug knjige d.o.o., zagreb, 2013.
    2. Silobrčić, V.: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Medicinska naklada, Zagreb 1998.
    3. Žugaj, M. Osnove znanstvenog i stručnog rada. Zagreb r.o. za grafičku djelatnost, Samobor 1989.
  3. internetski izvori
    1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica (http://www.nsk.hr/)

Naziv kolegija: MATEMATIČKO-STATISTIČKE METODE U GEODEZIJI

Imena nositelja kolegija: prof. dr. sc. Tomislav Bašić
Suradnici u nastavi: dr. sc. Marijan Grgić, dr. sc. Matej Varga

  • Godina/Semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Teorija linearne procjene. Stohastički model. Ocjena točnosti veličina iz modela izjednačenja. Lokalni kriteriji za ocjenu točnosti. Globalni kriteriji za ocjenu točnosti. Statistički postupci za otkrivanje grubih i sistematskih pogrešaka. Problematika datuma. Transformacije. Modeli za transformaciju prostornih koordinata. Procjena parametara transformacije. Statističke metode fizikalne geodezije. Kriging. Funkcije kovarijanci. Kolokacija po najmanjim kvadratima.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje znanja i vještina u uporabi matematičko-statističkih metoda u geodeziji.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili  ocijenjivanje aktivnosti Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Sünkel, H. (Ed.): Mathematical and Numerical Techniques in Physical Geodesy. Lecture Notes in Earth Sciences, Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York London Paris Tokyo, 1986.
    2. Niemeyer, W.: Ausgleichungsrechnung. Walter de Gruyter Lehrbuch, Berlin New York, 2002.
  2. dopunska
    1. Hofmann-Wellenhof, B., Moritz, H.: Pysical Geodesy, Springer Wien New York, 2005.
    2. Moriz, H.: Advanced Physical Geodesy, Wichman Verlag, Karlsruhe 1989.
    3. Koch, K R.: Parameter estimation and hypotthesis testing in linear models. Springer Berlin London New York Tokyo, 1999.
  3. internetski izvori
    1. Znanstveni projekt Geopotencijal i geodinamika Jadrana (2007.-2013.): radovi na https://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=007-0072284-2287&period=2007
    2. Znanstveni projekt Geomatica Croatica (2002.-2006.): radovi na https://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0007012&period=2002
    3. ResearchGate: https://www.researchgate.net/profile/Tomislav_Basic

Naziv kolegija: MATEMATIČKO-STATISTIČKE METODE U GEODEZIJI

Imena nositelja kolegija: prof. dr. sc. Nevio Rožić
Suradnik u nastavi: doc. dr. sc. Ivan Razumović

  • Godina/Semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Teorija linearne procjene. Funkcija procjene, utjecajna funkcija i funkcija zanemarivanja. Modeli robusne procjene parametara. Stohastički model. Određivanje funkcije procjene. Različite procjene. Svojstva robusne procjene. Procjena kvalitete. Ocjena točnosti veličina iz modela izjednačenja. Lokalni kriteriji za ocjenu točnosti. Globalni kriteriji za ocjenu točnosti. Analiza pouzdanosti geodetskih mjerenja. Uvođenje kriterija pouzdanosti. Statistički postupci za otkrivanje grubih i sistematskih pogrešaka. Problematika datuma. Transformacije. Modeli za transformaciju koordinata. Procjena parametara transformacije. Robusna transformacija. Prilagodba uz očuvanje fiksnih točaka. Regresija. Kriging. Funkcije kovarijanci. Kolokacija po najmanjim kvadratima.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Stjecanje razumijevanja, znanja i vještina u uporabi matematičko-statističkih metoda u geodeziji.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili  ocijenjivanje aktivnosti Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Niemeyer, W.: Ausgleichungsrechnung. de Gruyter Lehrbuch. Berlin, New York 2002.
    2. Teunissen, P J G.: Adjustment theory. Delft University Press 2000.
    3. Moriz, H.: Advanced Physical Geodesy, Wichman Verlag, Karlsruhe 1989.
  2. dopunska
    1. Feil, L.: Analiza pouzdanosti geodetskih mjerenja. Interna skripta. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet Zagreb 2001.
    2. Rožić, N.: Istraživanja 2005.-2015. – Katedra za analizu i obradu geodetskih mjerenja. Geodetski fakultet, Zagreb, 2015.
  3. internetski izvori
    1. Znanstveni projekt “Visinska kinematika i dinamika kontinentalne Hrvatske”
      https://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=007-0000000-2554&period=2007

Naziv kolegija: FORMALNE METODE U GEOINFORMATICI

Ime nositelja kolegija: prof. dr. sc. Damir Medak  

  • Godina/Semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Ontologija i epistemologija prostora. Teorija kategorija. Formalna logika. Teorija baza podataka. Predikatni račun. Prikaz prostornih obilježja i odnosa u predikatnom računu. Binarne topološke relacije: metoda 9 presjeka, poopćenje ravninskog slučaja na trodimenzionalni prostor. Algebarske specifikacije prostornih podataka. Apstraktni tipovi podataka. Funkcionalno programiranje. Objektno programiranje. Klase kao višedimenzionalne algebre u modeliranju tipova prostornih objekata. Algebarski modeli operacija i ponašanje objektnih klasa. Modeliranje sustava i aplikacija. Otvorena specifikacija za interoperabilnost geopodataka. Open Geospatial Consortium (OGC) i ISO TC 211: formaliziranje standarda za prostorne podatke. Jezici za opis geoinformacija.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Razumijevanje znanstvenih temelja geoinformatike, ovladavanje programskom podrškom za samostalno istraživanje znanstvenih problema vezanih uz prostorne podatke, njihovu semantiku, interoperabilnost, obradu i vizualizaciju.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili  ocjenjivanje aktivnosti Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Haigh, A. (2001): Object-Oriented Analysis & Design, Osborne / McGraw-Hill.
    2. Worboys, M. and M. Duckham (2003): GIS – a Computing Perspective, Second Edition. CRC Press.
    3. Rugg, D., Egenhofer, M. and W. Kuhn (1997): Formalizing Behavior of Geographic Feature Types. Geographical Systems, Vol. 4, No. 2, 159-179.
    4. Egenhofer, M. and J. Herring (1998): Categorizing Binary Topological Relations Between Regions, Lines, and Points in Geographic Databases. Report.
  2. dopunska
    1. Bartelme, N. (2000): Geoinformatik – Modelle, Strukturen, Funktionen. Treće izdanje. Springer Verlag.
    2. Egenhofer, M. (2005): Spherical Topological Relations. Journal on Data Semantics. Vol. 2, 2005.
  3. internetski izvori
    Web stranice o teoriji geoinformacijskih sustava

    1. www.haskell.org
    2. www.opengis.org.

Naziv kolegija: FORMALNE METODE U GEOINFORMATICI

Ime nositelja kolegija: prof. dr. sc. Miodrag Roić

  • Godina/Semestar: 1/I
  • Status kolegija (obvezni/izborni): izborni
  • Broj sati tjedno: 2 (P) + 2 (S)
  • Jezik izvođenja kolegija: hrvatski
  • ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 10

Opis/sadržaj kolegija

Ontologija i epistemologija prostora. Teorija kategorija. Formalna logika. Teorija baza podataka. Predikatni račun. Prikaz prostornih obilježja i odnosa u predikatnom računu. Binarne topološke relacije: metoda 9 presjeka, poopćenje ravninskog slučaja na trodimenzionalni prostor. Algebarske specifikacije prostornih podataka. Apstraktni tipovi podataka. Funkcionalno programiranje. Objektno programiranje. Klase kao višedimenzionalne algebre u modeliranju tipova prostornih objekata. Algebarski modeli operacija i ponašanje objektnih klasa. Modeliranje sustava i aplikacija. Otvorena specifikacija za interoperabilnost geopodataka. Open Geospatial Consortium (OGC) i ISO TC 211: formaliziranje standarda za prostorne podatke. Jezici za opis geoinformacija.

Razvijene kompetencije (znanja i vještine)

Razumijevanje znanstvenih temelja geoinformatike, ovladavanje programskom podrškom za samostalno istraživanje znanstvenih problema vezanih uz prostorne podatke, njihovu semantiku, interoperabilnost, obradu i vizualizaciju.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vježbe Seminar Praktikum
Samostalno istraživanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije
Radionice Diskusija Internet

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktični rad
Projekt Kontinuirana provjera znanja ili  ocjenjivanje aktivnosti Istraživanje Seminarski rad

Literatura

  1. obvezna
    1. Haigh, A. (2001): Object-Oriented Analysis & Design, Osborne / McGraw-Hill.
    2. Worboys, M. and M. Duckham (2003): GIS – a Computing Perspective, Second Edition. CRC Press.
    3. Rugg, D., Egenhofer, M. and W. Kuhn (1997): Formalizing Behavior of Geographic Feature Types. Geographical Systems, Vol. 4, No. 2, 159-179.
    4. Egenhofer, M. and J. Herring (1998): Categorizing Binary Topological Relations Between Regions, Lines, and Points in Geographic Databases. Report.
  2. dopunska
    1. Bartelme, N. (2000): Geoinformatik – Modelle, Strukturen, Funktionen. Treće izdanje. Springer Verlag.
    2. Egenhofer, M. (2005): Spherical Topological Relations. Journal on Data Semantics. Vol. 2, 2005.
  3. internetski izvori
    Web stranice o teoriji geoinformacijskih sustava

    1. www.haskell.org
    2. www.opengis.org.

 

Podijelite na:

Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda webstranice slažete se s uvjetima korištenja. Kliknite ovdje i saznajte više informacija.Close